Kriza u Ormuskom moreuzu podstiče čarke supersila oko Panamskog kanala

Sjedinjene Američke Države upozorile su na rastući kineski uticaj na Panamski kanal, dok Peking optužuje Vašington za pojačavanje kontrole. Panama insistira na svom suverenitetu.

0
Kriza u Ormuskom moreuzu podstiče čarke supersila oko Panamskog kanala

Dok iranski rat nastavlja da ometa saobraćaj kroz Ormuski moreuz, jedan od najvažnijih plovnih puteva na svijetu, Panamski kanal se pojavljuje kao nova tačka razdora. Sjedinjene Američke Države (SAD) upozorile su da bi rastući kineski uticaj na kanal mogao da ugrozi svjetsku trgovinu i bezbjednost. Peking je odbacio ovu tvrdnju, optuživši Vašington da koristi ovu situaciju kao izgovor za pojačavanje kontrole nad plovnim putem.

Panama, zatečena u sredini, ponavlja da ima suverenitet nad kanalom i insistira na trajnoj neutralnosti. Panamski kanal je veštački plovni put dug 80 kilometara koji povezuje Atlantski i Pacifički okean preko Panamske prevlake. On značajno smanjuje dužinu putovanja i troškove transporta, omogućavajući brodovima da izbjegnu dug put oko Rta Horn, na južnom kraju Južne Amerike.

Brodovi plaćaju tranzitne putarine na osnovu veličine, tipa broda i tovara. Kanal koristi sistem prevodnica da džinovskim liftovima podigne brod iznad nivoa mora do nivoa jezera Gatun, pre nego što ga spusti nazad na suprotnoj obali. Ova zavisnost od slatke vode čini kanal izuzetno ranjivim na sušu, a kad opadnu nivoi vode, vlasti mogu ograničiti maksimalni teret broda.

Ukupan prolazak brodova kroz Panamski kanal povećan je krajem maja za osam odsto u odnosu na prethodnu godinu, a tokom pet nedelja nakon izbijanja rata u Iranu, tranziti su skočili za 16 odsto. Kako sukob otežava brodski saobraćaj kroz Ormuski moreuz, kupci su počeli da se oslanjaju na sirovu naftu i naftne prerađevine iz Meksičkog zaliva. Ovaj skok u saobraćaju doveo je do dužih perioda čekanja i rekordnih premija za prioritetni prolaz.

Profesor Orlando Džej Perez naglašava da Panama nije količinsko usko grlo kao Ormuz, ali je važno za američki saobraćaj tovara u kontejnerima. Kanal se suočava i sa ekološkim ograničenjima, a nivo vode u jezeru Gatun ostaje ispod istorijskog proseka. Zvaničnici su povezali ovu situaciju sa smanjenim kišnim padavinama uzrokovanim klimatskim promenama.

Suština spora između SAD i Kine manje je oko vlasništva, a više oko uticaja. Hongkonška firma CK Hačinson upravlja lukama Balboa i Kristobal pod sporazumom sa Panamom. Američki zvaničnici su izrazili zabrinutost zbog kineskog prisustva u blizini plovnog puta, posebno u lukama i logistici. Napetosti su porasle pošto je panamski Vrhovni sud proglasio pravni okvir za lučke koncesije CK Hačinsona neustavnim.

Predsednik Donald Tramp više puta je ukazivao na prevelik kineski uticaj u Panami, dok je Panama energično odbacila ideju o ponovnom preuzimanju kontrole nad kanalom. Kina je, s druge strane, optužila Vašington za izvrtanje istine i insistira na poštovanju suvereniteta Paname.

Neslaganje oko kanala potiče od zabrinutosti o kineskim ulaganjima i strateškoj infrastrukturi, a analitičari opisuju trenutni sukob kao oblik geopolitičkog prelivanja. Male i srednje države, kao što su Panama, često su ostavljene da snose troškove sukoba između mnogo većih sila.

Komentari

Pročitaj još

Zelenski: Rusija sprema mobilizaciju 300.000 vojnika za zauzimanje istočne Ukrajine

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi da će Rusija do kraja godine mobilisati dodatnih 300.000 vojnika. Cilj je potpuno zauzimanje istočne Ukrajine.

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.