Vukčević: Prihvatljivije da VDT bude član Tužilačkog savjeta, a ne predsjednik
Miloš Vukčević smatra da je bolje da vrhovni državni tužilac bude član Tužilačkog savjeta umjesto njegov predsjednik. Naglašava važnost kvaliteta u promjenama Ustava, a ne brzine.
Crna Gora se nalazi u veoma važnoj fazi pregovora sa EU i jasno je da će napredak u oblasti vladavine prava imati veliki značaj za dalji tok integracija. Zato je realno očekivati ozbiljan pokušaj da se potrebna većina obezbijedi početkom septembra.
Ipak, kod promjene Ustava brzina ne smije biti važnija od kvaliteta. Nije presudno hoćemo li ustavne amandmane usvojiti nekoliko dana ranije ili kasnije. Mnogo je važnije kakav ćemo institucionalni sistem napraviti za narednih dvadeset ili trideset godina. Ne mijenjamo Ustav samo da bismo zatvorili Poglavlje 23. Treba da ga mijenjamo tako da kada evropski pregovori jednog dana budu iza nas, Crna Gora ima bolje, nezavisnije i odgovornije institucije nego što ih ima danas – kazao je Miloš Vukčević.
Institucionalno je prihvatljivije da vrhovni državni tužilac (VDT) bude član Tužilačkog savjeta, a da predsjednika bira Savjet među članovima koji nijesu tužioci. Time se ne slabi pozicija VDT-a, već se razdvajaju dvije važne funkcije i izbjegava njihova koncentracija kod jedne osobe – kazao je za Pobjedu prof. dr Miloš Vukčević, univerzitetski profesor i advokat, dodajući da je dobro rješenje da predsjednik Vrhovnog suda ne bude i predsjednik Sudskog savjeta, već samo član.
Komentarišući predložene izmjene Ustava, ali i dostavljene amandmane od pojedinih nevladinih organizacija, Vukčević je istakao da oba savjeta treba sama da biraju svoje predsjednike među članovima koji ne dolaze iz sudijske, odnosno tužilačke organizacije. Vukčević je naglasio da su to kolektivni ustavni organi, a ne produžena ruka rukovodilaca sudske ili tužilačke organizacije. Vukčević kaže da predložene izmjene Ustava generalno vidi kao korak u dobrom pravcu.
- One su, naravno, povezane sa obavezama koje Crna Gora ima u procesu evropskih integracija, posebno u okviru Poglavlja 23, ali mislim da ih ne treba posmatrati samo kao još jednu obavezu koju treba ispuniti prema Evropskoj uniji. Ustav ipak mijenjamo prije svega zbog nas i ta rješenja treba da funkcionišu mnogo duže od samog pregovaračkog procesa – istakao je Vukčević.
Prema njegovim riječima, dobro je što se pokušava dodatno ojačati nezavisnost Sudskog i Tužilačkog savjeta, smanjiti neposredan uticaj izvršne vlasti i jasnije urediti njihov sastav. Kaže da je posebno značajno što se sastav Tužilačkog savjeta detaljnije uređuje samim Ustavom.
- Ipak, kod ustavnih promjena uvijek treba biti oprezan! Nije dovoljno samo pronaći rješenje koje zadovoljava određenu evropsku preporuku. Treba napraviti sistem koji neće omogućiti političku kontrolu nad pravosuđem, ali isto tako ni pretjeranu koncentraciju moći unutar samog sudskog ili tužilačkog sistema. Za mene je upravo ta ravnoteža najvažnija – kazao je Vukčević.
Na pitanje kakav ima stav o predloženom rješenju da VDT bude predsjednik Tužilačkog savjeta i da li je to previše moći Tužilaštvu, Vukčević je rekao da VDT svakako mora imati važnu institucionalnu ulogu u tužilačkom sistemu.
- Međutim, treba praviti razliku između rukovođenja državnim tužilaštvom i predsjedavanja Tužilačkim savjetom. Tužilački savjet nije organ VDT-a. To je kolektivni organ koji treba da obezbijedi samostalnost državnog tužilaštva, ali istovremeno i unutrašnju ravnotežu i odgovornost. Ako VDT već ima veoma značajna ovlašćenja unutar tužilačke organizacije, mislim da treba dobro razmisliti da li treba istovremeno da predsjedava organom koji odlučuje o izboru, napredovanju, odgovornosti i drugim važnim statusnim pitanjima državnih tužilaca – istakao je Vukčević.
Poručio je da, pritom, ovo pitanje uopšte ne treba vezivati za bilo kojeg konkretnog VDT-a.
- Ustav se ne piše za jednog čovjeka niti za jedan mandat. Treba napraviti sistem koji će dobro funkcionisati bez obzira na to ko sjutra bude obavljao tu funkciju – kazao je Vukčević.
Komentarišući prijedlog pojedinih NVO, konkretno Instituta alternativa, da se iz Ustava izbrišu odredbe kojima se VDT-u po službenoj dužnosti daju članstvo i funkcija predsjednika Tužilačkog savjeta, Vukčević je kazao da bi razdvojio dvije stvari – članstvo i predsjedavanje.
- Postoje dobri argumenti da VDT, kao čelnik državnog tužilaštva, bude član Tužilačkog savjeta po funkciji. Ne mislim da ga je neophodno potpuno isključiti iz Savjeta. Ali članstvo ne mora automatski da znači i predsjedavanje. Meni je institucionalno prihvatljivije da VDT bude član Savjeta, a da predsjednika bira sam Tužilački savjet među članovima koji nijesu državni tužioci. Time se ne slabi pozicija VDT-a, već se razdvajaju dvije važne funkcije i izbjegava njihova koncentracija kod jedne osobe – kazao je Vukčević.
Na pitanje kakav ima stav o tome da predsjednik Vrhovnog suda bude član Sudskog savjeta, Vukčević je kazao da to smatra prihvatljivim rješenjem.
- Predsjednik Vrhovnog suda je na čelu najvišeg suda u državi i ima neposredan uvid u funkcionisanje sudskog sistema. Bilo bi pomalo neprirodno da takvo iskustvo u potpunosti ostane van Sudskog savjeta. Ali istovremeno mislim da je dobro predloženo rješenje da predsjednik Vrhovnog suda ne bude i predsjednik Sudskog savjeta. Na taj način imate predsjednika Vrhovnog suda u Savjetu, što je korisno za njegov rad, ali ne koncentrišete dvije veoma važne funkcije kod iste osobe. To je, po meni, dobra institucionalna ravnoteža – istakao je Vukčević.
Komentarišući što pojedine NVO, konkretno CDT, predlažu da se predsjedavanje Sudskim i Tužilačkim savjetom uredi prema istom principu – da predsjednika bira svaki savjet među članovima koji ne pripadaju sudskoj, odnosno tužilačkoj organizaciji, Vukčević je istakao da taj prijedlog ima logike i djeluje sistemski prilično čisto.
- Naravno, Sudski i Tužilački savjet nijesu potpuno iste institucije. Sudstvo i državno tužilaštvo imaju različit ustavni položaj i zato ne mislim da svaki detalj njihovog uređenja mora biti identičan. Ali ako kod Sudskog savjeta polazimo od toga da je dobro da njegov predsjednik ne bude sudija, onda treba imati veoma uvjerljiv razlog da kod Tužilačkog savjeta primijenimo potpuno suprotan princip. Zato mi je bliže rješenje da oba savjeta sama biraju svoje predsjednike među članovima koji ne dolaze iz sudijske, odnosno tužilačke organizacije. Mislim da se time dodatno naglašava da su to kolektivni ustavni organi, a ne produžena ruka rukovodilaca sudske ili tužilačke organizacije – istakao je Vukčević.
Na pitanje smatra li da ministar pravde treba da bude u Sudskom savjetu ili predstavnik Ministarstva, Vukčević ima stav da ne treba da bude ni ministar pravde, niti predstavnik Ministarstva, „makar ne kao član sa pravom odlučivanja“.
- Sudski savjet treba da bude jedna od najvažnijih institucionalnih garancija nezavisnosti sudstva od izvršne i zakonodavne vlasti. Zbog toga mi je čistije rješenje da izvršna vlast nema svog predstavnika koji učestvuje u donošenju odluka koje se neposredno odnose na sudije. To, naravno, ne znači da Ministarstvo pravde i Sudski savjet ne treba da sarađuju. Naprotiv. Postoje budžet, infrastruktura, zakonodavstvo, digitalizacija pravosuđa i brojna druga pitanja gdje je saradnja neophodna. Ali jedno je institucionalna saradnja, a drugo članstvo izvršne vlasti u organu koji treba da štiti nezavisnost sudstva – kazao je Vukčević.
Komentarišući to što je predstavnik NVO sektora predviđen samo u Tužilačkom savjetu, Vukčević kaže da ne vidi u tome samom po sebi problem.
- Sudski i Tužilački savjet ne moraju imati potpuno identičan sastav. Međutim, ne bih polazio ni od pretpostavke da činjenica da neko dolazi iz NVO sektora sama po sebi garantuje njegovu nezavisnost. Mnogo je važnije ko je ta osoba, kakve stručne i profesionalne reference ima, kako se bira i postoje li stvarne garancije njene nezavisnosti. Posebno mislim da, kada neko postane član Tužilačkog savjeta, više ne treba da nastupa kao predstavnik interesa organizacije iz koje dolazi. Od tog trenutka on je član ustavnog organa i treba da odlučuje u javnom interesu. Zato bih više pažnje posvetio kvalitetu kriterijuma za izbor i nezavisnosti članova nego tome iz kojeg sektora formalno dolaze – rekao je Vukčević.
Kada je u pitanju broj članova Sudskog i Tužilačkog savjeta i da li je opravdano da Tužilački ima širi sastav, Vukčević je rekao da ne misli da je sam broj članova suštinsko pitanje, niti postoji razlog da Sudski i Tužilački savjet po svaku cijenu imaju identičan broj članova.
- Širi sastav Tužilačkog savjeta može biti opravdan ako se time želi obezbijediti veći pluralizam i spriječiti dominacija bilo tužilačke strukture, bilo članova koji dolaze izvan tužilaštva. Za mene je zato mnogo važnije pitanje ko može napraviti većinu u Savjetu nego da li on ima deset ili jedanaest članova – kazao je Vukčević.
Prema njegovim riječima, najzdraviji model je onaj u kojem nijedna grupa ne može sama kontrolisati Savjet.
- Takav sastav članove upućuje na dijalog i kompromis. Dakle, širi sastav može biti opravdan, ali za njega mora postojati funkcionalan razlog, a ne samo potreba da se obezbijedi mjesto za predstavnika što većeg broja različitih struktura – istakao je Vukčević.
Na pitanje kakvo ima mišljenje o prijedlogu HRA da Tužilački savjet, kao i Sudski, proglašava predsjednik Crne Gore, Vukčević je istakao da „nema primjedbu na rješenje prema kojem sastav Tužilačkog savjeta proglašava predsjednik Skupštine”.
- Naprotiv, mislim da za takvo rješenje postoje dobri ustavnopravni razlozi. Ne mislim da Sudski i Tužilački savjet moraju u svakom detalju imati identičan ustavni položaj. Ako sastav Sudskog savjeta proglašava predsjednik Crne Gore, ne vidim zašto bi iz toga automatski proizlazilo da predsjednik države treba da proglašava i sastav Tužilačkog savjeta – kazao je Vukčević.
Poručio je da treba voditi računa i o principu podjele vlasti i institucionalne ravnoteže.
- Nije dobro da se sve nadležnosti, makar one bile pretežno formalne, koncentrišu kod jednog državnog organa. Ako predsjednik države proglašava sastav Sudskog savjeta, sasvim mi je prihvatljivo da predsjednik Skupštine proglašava sastav Tužilačkog savjeta.
Komentari
Zelenski: Rusija sprema mobilizaciju 300.000 vojnika za zauzimanje istočne Ukrajine
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi da će Rusija do kraja godine mobilisati dodatnih 300.000 vojnika. Cilj je potpuno zauzimanje istočne Ukrajine.
Povezani članci
Popularno u Politika
- Mandić pozvao funkcionere na sjednicu o budućnosti koalicije ZBCG
- Nimanbegu: Građanski koncept države nikada nije zaživio u punom zamahu
- Osmani: SAD spriječile "mnogo veći napad Srbije" nakon Banjske
- Miloš Medenica optužuje ministra Šaranovića i bezbjednosni sektor
- Zašto suzavac na Trgu nezavisnosti vjerovatno vodi pravo do BIA i Beograda
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.





