Kazahstan održava vanredne parlamentarne izbore

U Kazahstanu se danas održavaju vanredni parlamentarni izbori, za koje se očekuje da će dodatno učvrstiti vlast predsjednika Kasima-Žomarta Tokajeva. Posljednji parlamentarni izbori održani su 2023. godine.

Izbori se održavaju svega nekoliko sedmica nakon što je Kazahstan, zemlja sa oko 21 milion stanovnika koja se graniči sa Rusijom i Kinom, promijenio svoj zakonodavni sistem. Uvedene su ustavne promjene kojima je dvodomni parlament zamijenjen jednodomnim, dok vlast u Astani nastoji da zemlju predstavi kao jednu od vodećih demokratskih sila u Centralnoj Aziji.

Građani sada biraju 145 poslanika novog jednodomnog parlamenta, koji nosi naziv Kurultaj. Da bi ušli u parlament, političke partije moraju osvojiti najmanje pet odsto ukupnih glasova. Do 1. jula, kada je novi ustavni sistem stupio na snagu, parlament je bio dvodoman i činili su ga Mazhilis, odnosno donji dom, i Senat, kao gornji dom.

Istog dana predsjednik Tokajev potpisao je ukaz o raspisivanju vanrednih izbora. Prema kazahstanskom listu Astana Times, po ranijem sistemu zakoni su prvo usvajani u Mazhilisu, a potom prosljeđivani Senatu. Po novom modelu, Kurultaj objedinjuje zakonodavnu proceduru, a usvojeni zakoni zatim se prosljeđuju predsjedniku.

Prema novom ustavnom sistemu, predsjednicima je dozvoljen samo jedan sedmogodišnji mandat. Međutim, kada Tokajev završi aktuelni, drugi mandat, moći će da se kandiduje i za treći sedmogodišnji mandat, jer je uvođenjem novog parlamentarnog sistema njegov mandatni staž praktično resetovan.

Tokajev je na posljednjim predsjedničkim izborima, održanim 2022. godine, osvojio više od 80 odsto glasova. Njegova pobjeda tada nije bila ozbiljno dovedena u pitanje, jer su svih pet protivkandidata bili malo poznati javnosti.

Međunarodni posmatrači prisustvovaće parlamentarnim izborima. Parlamentarna skupština Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) saopštila je prošle sedmice da će na izborima biti angažovano gotovo 80 poslanika i članova osoblja iz oko 30 zemalja.

Na ovogodišnjim izborima učestvuje sedam političkih partija: novoformirana Adilet, Auyl, Aq Jol, Narodna partija Kazahstana, Nacionalna socijaldemokratska partija, Baytaq i Respublica. Amanat, partija koja je pod različitim nazivima dominirala političkom scenom Kazahstana od devedesetih godina, u junu ove godine zvanično je odlučila da se ugasi i pripoji novoj partiji Adilet, što znači "Pravda".

Novu partiju vode ljudi bliski Tokajevu, a njeno formiranje predstavlja pokušaj distanciranja od bivšeg lidera Amanata i nekadašnjeg predsjednika Kazahstana Nursultana Nazarbajeva. Nazarbajev, koji je svojevremeno bio blizak Tokajevu i smatran njegovim političkim mentorom, bio je predsjednik Kazahstana od 1991. do 2019. godine. Iako je predvodio ekonomsku modernizaciju zemlje, njegovu vlast obilježili su korupcija, građanski nemiri i autoritarizam. Za predsjednika je biran pet puta, na izborima koje su međunarodni posmatrači i kritičari često ocjenjivali kao nedemokratske.

Adilet na izborima nastupa sa sloganom "Pravedni Kazahstan", uz obećanja o povećanju prihoda domaćinstava, jačanju ekonomije i unapređenju javnih službi, infrastrukture i digitalizacije. U Almati, najvećem gradu Kazahstana, izborni plakati, uglavnom u znak podrške Adiletu, već sedmicama su gotovo svuda prisutni, javio je Rojters.

Ankete ukazuju da bi nova partija mogla osvojiti ubjedljivu većinu glasova, dok se očekuje da će u parlament ući i nekoliko manjih opozicionih partija. Analitičari ih, međutim, uglavnom smatraju lojalnim Tokajevu.