Bosnizacija Crne Gore: Izazovi

Izostanak modernizacije, koja se nagovještavala pobjedom na referendumu, zahvaljujući konfrontacijama imao je za posljedicu retraditionalizaciju Crne Gore i takmičenje ko će se više „vratiti korjenima“. Multikulturalno društvo treba da štiti manjinska prava etničkih i svih ostalih manjinskih grupa, ali ne daje nikome pravo da iz sebičnih interesa rastače društvo i ugrožava opšti interes, naročito ne državni.

Višeetničke, višenacionalne države, višekonfesionalna društva, multikulturalizam - predstavljaju pravilo, a ne izuzetak u svijetu. U svijetu je manje od 200 država, a pretpostavlja se da ima i nekoliko hiljada politički relevantnih etničkih grupa i naroda. Svi oni funkcionišu u okvirima država u kojima žive i ostvaruju sebe unutar tih država. Najnovije izjave potpredsjednika vlade Crne Gore Nika Đeljošaja, predsjednika vladajuće partije SNS u Srbiji Miloša Vučevića, kao i mnoge izjave gradonačelnika Nikšića, Pljevalja, Herceg Novog i nekih drugih gradova u najmanju ruku su upereni protiv prosperiteta države Crne Gore.

Crna Gora je konstitutivno uređena kao građanska država. Ako želi biti demokratska i dio zapadnoevropskih demokratskih vrijednosti, prvi preduslov mora biti vladavina prava i dosljedna, neselektivna primjena zakona. Ustav je vrhovni zakon svake države i on daje osnovni ton svim zakonima. Građanska prava se stiču nezavisno od kulturno-etničkog pripadništva, dok manjinske grupe mogu steći posebna prava samo na osnovu pozivanja na to da one svoj kulturno-etnički identitet mogu sačuvati jedino ukoliko se on štiti institucionalno-pravnim sredstvima.

Što su manjinska prava šira, odnosno veća, to ona bitnije mijenjaju karakter građanske države. Postavlja se pitanje do koje tačke manjinska prava mogu imati u Crnoj Gori integrativnu funkciju. Ukoliko Crna Gora hoće da bude u duhu evropskog konstitucionalizma, ona mora obezbijediti da posebna manjinska prava budu takvog karaktera da ne eliminišu elementarne pretpostavke liberalno-građanske države.

Izostanak demokratskog upravljanja državom, nepoštovanje Ustava Crne Gore, međunarodnih povelja i selektivna pravda dodatno su zaoštrili pitanje suprotstavljenih identiteta dva najbrojnija naroda, Crnogoraca i Srba. Sve to najrječitije govori o pogubnosti fragmentacije Crne Gore po nacionalnoj osnovi, što omogućava političkim predstavnicima pojedinih etničkih grupa zloupotrebe sa ciljem ostvarenja lične koristi.

Iako plediramo da budemo sljedeći član EU, daleko smo od odnosa identiteta između nacija i države kakav poznaju zapadnoevropske države. Liberalne države su bez obzira na kulturno - etničku strukturu stanovništva, kulturno - etnički neutralne. Iako sljedeći popis stanovništva u Crnoj Gori neće sadržati odrednice nacionalnog identiteta, plašim se da će to proizvesti samo nove špekulacije i zloupotrebe, umjesto jačanja državnog identiteta.

Crnogorsko društvo vapi za otvaranjem mnogih tema koje stvaraju nesnosne kontroverze među građanima. Kako je Crna Gora prepuna nadristručnjaka, ne treba bježati od internacionalizacije mnogih spornih pitanja koje nijesmo sposobni da međusobno razriješimo. Nažalost, nakon obnove nezavisnosti Crne Gore 2006. godine pristupilo se izgradnji nominalno građanskog društva kroz ustavno uređenje Crne Gore, a da se ni na teorijskom, ni na praktičnom nivou nijesu pokušali definisati principi što čini jedno društvo građanskim.