Iran prijeti 'razornim odgovorom', Vašington najavljuje stroge sankcije
Iran je zaprijetio razornim odgovorom na nove prijetnje iz Vašingtona, koji najavljuje najstrože sankcije u istoriji. Predsjednik Donald Tramp upozorava na posljedice za one koji pomognu Iranu.

Iran je danas saopštio da bi njegov odgovor na svaku novu američku prijetnju bio „razoran“, nakon što je Vašington najavio uvođenje najstrožih finansijskih kazni u istoriji, sa ciljem rušenja iranskog rukovodstva.
Vašington priprema sankcije čije će detalje, kako je rekao američki ministar finansija Skot Besent, predstaviti u ponedjeljak. Predsjednik Donald Tramp ranije je upozorio na ekonomske posljedice za svaku zemlju koja Iranu pruži „bilo kakvu vrstu pomoći“.
Načelnik Generalštaba Oružanih snaga Irana, general-major Ali Abdolahi, rekao je da će odgovor Islamske Republike biti opsežan i odlučan, prenosi Rojters. „Uz spremnost na kopnu, moru, u vazduhu, protivvazdušnoj odbrani i sajber prostoru, iranske oružane snage odgovoriće na nove prijetnje neprijatelja snažnim, kažnjavajućim i razornim odgovorom“, prenijeli su iranski mediji riječi Abdolahija.
Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bager Galibaf, glavni pregovarač te zemlje u razgovorima sa Sjedinjenim Državama uz posredovanje, rekao je da je Vašington, po svemu sudeći, zaključio da ne može da odnese pobjedu u direktnom vojnom sukobu. „Moramo napraviti planove kako da se izborimo sa nepravednim sankcijama i da ih prevaziđemo“, rekao je tokom posjete Iraku, optužujući SAD i Izrael da pribjegavaju, kako je naveo, ekonomskom i „kognitivnom“ ratovanju.
Cijene nafte su danas blago pale, ali su i dalje na putu da zabilježe drugi uzastopni sedmični rast, nakon što su u četvrtak porasle poslije nove američke prijetnje sankcijama. „Nijesam siguran zašto je nafta zbog ovoga poskupila“, rekao je Besent za CNBC. „Ako sprovodimo maksimalni ekonomski pritisak, onda to vjerovatno znači da neće doći do obnavljanja vojnih operacija velikih razmjera“, dodao je.
Hiljade ljudi su poginule u ratu, u koji su uvučene i zalivske zemlje i koji je doveo do rasta globalnih cijena goriva, dok Iran napada brodove koji prolaze kroz Hormuški moreuz, kojim je prije februara prolazila oko petina ukupne nafte kojom se trguje u svijetu. Rojters piše da je Hormuškim moreuzom u četvrtak prošlo svega sedam trgovačkih brodova, upola manje nego prethodnog dana. Prije rata tim putem je prolazilo više od 130 brodova dnevno.
Sjedinjene Države i Iran su dva puta, u aprilu i junu, objavili sporazume o prekidu vatre, čiji je cilj bio obnavljanje slobodnog prolaska brodova kroz Hormuški moreuz kao korak ka okončanju sukoba koji traje gotovo šest mjeseci, ali su oba brzo propala. Cijene nafte su danas blago pale, ali su i dalje na putu da zabilježe drugi uzastopni sedmični rast, nakon što su u četvrtak porasle poslije nove američke prijetnje sankcijama.
Besent je za CNBC rekao da će na konferenciji za novinare u ponedjeljak „govoriti o tome šta ćemo tačno uraditi“ u vezi sa Iranom. „Srušićemo ovaj režim. Vrijeme je da naši saveznici i ostatak svijeta donesu odluku“, rekao je, opisujući pomorsku blokadu Irana, ponovo uvedenu u julu, i „najstrože sankcije u istoriji“ kao „dvostruki udar“.
Iran je gotovo neprekidno pod ekonomskim sankcijama skoro 50 godina, još od Islamske revolucije 1979, ali se njegovo stanovništvo suočava sa visokom inflacijom, slabljenjem valute i nestašicama energije, uz oštećenu infrastrukturu. Neki Iranci sa kojima je razgovarao Rojters rekli su da bi dodatne ekonomske kazne mogle da pogoršaju životne uslove, oslabe klerikalni establišment i podstaknu nemire, iako od smrtonosnog gušenja protesta u januaru nije bilo naznaka novih protesta.
Prije Besentovog obraćanja, iransko Ministarstvo spoljnih poslova je saopštilo da američke sankcije neće „izazvati ni najmanje kolebanje u odlučnosti Iranaca da zaštite nezavisnost, dostojanstvo i nacionalni suverenitet Irana“. Iranski predsjednik Masud Pezeškijan, relativno umjeren političar koji je izražavao zabrinutost zbog stanja ekonomije, rekao je da bi odgovor Irana na napad bio „razoran“, ali da rat treba okončati sada kada su SAD međunarodno izolovane, ponovivši raniji stav.
Tramp je pod pritiskom da okonča rat, jer visoke cijene goriva obaraju njegov rejting i mogle bi da ugroze kontrolu njegove Republikanske stranke nad Kongresom na izborima na sredini mandata u novembru.
Komentari
Vrhovni sud dao Trampu zeleno svjetlo za nastavak gradnje dvorane u Bijeloj kući
Vrhovni sud SAD-a omogućio administraciji Donalda Trampa nastavak izgradnje dvorane u Bijeloj kući, obustavljajući raniju presudu nižeg suda.
Povezani članci
Popularno u Politika
- Mandić pozvao funkcionere na sjednicu o budućnosti koalicije ZBCG
- Nimanbegu: Građanski koncept države nikada nije zaživio u punom zamahu
- Osmani: SAD spriječile "mnogo veći napad Srbije" nakon Banjske
- Miloš Medenica optužuje ministra Šaranovića i bezbjednosni sektor
- Zašto suzavac na Trgu nezavisnosti vjerovatno vodi pravo do BIA i Beograda
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.




