Od 'blizu dogovora' do ništa na papiru: Crna Gora i Hrvatska lani bile optimistične

Crna Gora i Hrvatska su početkom septembra prošle godine bile optimistične u vezi sa rješavanjem otvorenih pitanja, ali do danas nije postignut dogovor. Postavlja se pitanje da li zvanična Podgorica 'zavlači' Hrvatsku.

6
Od 'blizu dogovora' do ništa na papiru: Crna Gora i Hrvatska lani bile optimistične

Iako su Crna Gora i Hrvatska početkom septembra 2022. godine bile "blizu" dogovora, među kojima su bila pitanja isplate odštete hrvatskim državljanima zatočenim u nekadašnjem logoru u Morinju, neuklanjanje spomen-ploče i promjena imena gradskog bazena u Kotoru, godinu dana kasnije ništa od toga nije završeno, a strane ne mogu da se dogovore o sastanku.

Postavlja se pitanje da li zvanična Podgorica "zavlači" Hrvatsku, nadajući se da će Brisel, kako se približava finiš pregovora sa Evropskom unijom (EU), pritisnuti hrvatske vlasti. Hrvatska je u martu 2023. godine tražila novi termin sastanka s Crnom Gorom, najavljujući da će, ako do toga ne dođe, razmotriti dalje korake u zaštiti svojih interesa.

Specijalna savjetnica ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Vanda Babić Galić izjavila je da je taj resor predložio sastanak s crnogorskom stranom 25. marta, ali da taj termin nije odgovarao crnogorskim kolegama. Mjesec i po kasnije, Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore je odgovorilo da "ako treba da se priča, može u Podgorici", ali da redovno komuniciraju s hrvatskim kolegama.

Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja, smatra da je "evidentno da pregovori sa Hrvatskom teku sporo i nevoljno". Ona naglašava da politička nestabilnost i sastav vladajuće većine otežavaju koherentnu pregovaračku liniju.

Hrvatska ne žuri, dok Crnoj Gori vrijeme ističe. Bajramspahić ukazuje da je "zabrinjavajuće to što naša strana pokazuje veću bezbrižnost nego što realne okolnosti dozvoljavaju". Ona smatra da bi bilo poželjno da Crna Gora ulaže znatno veće napore da se dođe do kompromisa.

Dopisnik hrvatskog "Jutarnjeg lista" iz Brisela Augustin Palokaj ističe da u EU niko ne govori o pritiscima na Hrvatsku, već da se očekuje bilateralno rješavanje pitanja. On naglašava da historija proširenja EU pokazuje da nikada nije bilo pritiska na zemlje članice.

Bajramspahić dodaje da se u pregovorima ne smije ići na svoju štetu, ali da svaki eventualni gubitak nadoknađuje članstvo u EU. Ona smatra da je potrebno odgovornije informisati javnost o toku pregovora i ponuditi konkretne ideje za postizanje kompromisa.

Odgovori na pitanja o zakazanim terminima sastanaka oko otvorenih pitanja nisu dostavljeni ni iz crnogorskog, ni iz hrvatskog ministarstva vanjskih poslova. Iz hrvatskog Ministarstva su pozvali crnogorsku stranu na konstruktivan dijalog i ubrzavanje rada na otvorenim pitanjima.

Komentari

Pročitaj još

Medojević: Iz kuće na Marezi prisluškivana rezidencija ambasadora SAD

Nebojša Medojević ističe da bi propusti Agencije za nacionalnu bezbjednost mogli imati međunarodne posljedice. Sumnja se na špijunske aktivnosti grupe bliske vrhu DPS-a.

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.