Poslanici postavili 612 pitanja, Šaranoviću gotovo svako šesto

Na osam sjednica Skupštine Crne Gore, poslanici su postavili 612 pitanja, a skoro svako šesto bilo je upućeno ministru Danilu Šaranoviću. Analiza CGO pokazuje da su bezbjednost, zdravstvo i javne finansije izazvale najveću pažnju.

6
Poslanici postavili 612 pitanja, Šaranoviću gotovo svako šesto

Na osam posebnih sjednica Skupštine Crne Gore, održanih od decembra 2023. do juna 2026. godine, poslanici su postavili ukupno 612 pitanja članovima Vlade, a gotovo svako šesto bilo je upućeno ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću.

Analiza Centra za građansko obrazovanje (CGO) pokazuje da su bezbjednost, zdravstvo i javne finansije bile među oblastima koje su privlačile najveću pažnju poslanika, dok je DPS postavio trećinu svih evidentiranih pitanja. Šaranoviću su tokom analiziranih sjednica upućena 94 pitanja, odnosno 15,4 odsto ukupnog broja. To je 40 pitanja više nego ministru zdravlja Vojislavu Šimunu, kojem su poslanici postavili 54, dok je ministar finansija Novica Vuković dobio 46 pitanja. Slijede ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović sa 34 i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković sa 25 pitanja.

Pet najčešće pitanih članova Vlade dobilo je ukupno 253 pitanja, odnosno 41,3 odsto svih evidentiranih. „Ovakva koncentracija ukazuje da su bezbjednost, zdravstvo i javne finansije bile među oblastima koje su privlačile najveću parlamentarnu pažnju tokom analiziranog perioda za ovih osam sjednica“, navode iz CGO-a.

Kada je riječ o poslaničkim klubovima, DPS je postavio 206 pitanja, odnosno 33,7 odsto ukupnog broja. Slijede Demokrate sa 84, Nova srpska demokratija sa 62, Pokret Evropa sad sa 58 i Bošnjačka stranka sa 54 pitanja. GP URA postavio je 37, Socijaldemokrate/Evropski savez 35, a SNP-CIVIS 28 pitanja. Ostali poslanički klubovi i grupacije imali su manji udio u ukupnom broju.

Iz CGO-a upozoravaju da te podatke treba posmatrati i u odnosu na veličinu poslaničkih klubova, broj njihovih članova i period tokom kojeg su djelovali u određenom sastavu. „Broj pitanja pokazuje zastupljenost pojedinog kluba u ovoj analizi, ali ne predstavlja mjeru ukupnog poslaničkog rada niti sam po sebi omogućava ocjenu kvaliteta parlamentarnog djelovanja“, ističu iz CGO-a.

Pojedinačno, najviše pitanja postavila je poslanica Slađana Kaluđerović – 15. Po 14 pitanja postavilo je 12 poslanika, među kojima su Aleksandra Despotović, Aleksandra Vuković-Kuč, Sonja Popović, Anđela Vojinović, Duško Stjepović, Jevto Eraković, Mihailo Anđušić, Momčilo Leković, Nikola Milović, Nikola Rakočević, Oskar Huter i Zoja Bojanić Lalović.

Analiza CGO-a ukazuje i na različite načine na koje parlamentarna većina i opozicija koriste institut poslaničkog pitanja. Opozicioni poslanici ga češće koriste za preispitivanje odluka Vlade, traženje objašnjenja i otvaranje pitanja odgovornosti, dok poslanici većine kroz dio pitanja ministrima omogućavaju da predstave aktivnosti, rezultate i planove svojih resora.

„Broj pitanja upućenih pojedinom članu Vlade ne može se automatski tumačiti kao pokazatelj uspješnosti ili neuspješnosti njegovog ili njenog rada“, naglasili su iz CGO-a. Iz te organizacije napominju da analiza nije ocjena rada pojedinačnih ministara, poslanika ili poslaničkih klubova, već pregled korišćenja instituta poslaničkog pitanja i resora prema kojima je bila usmjerena najveća parlamentarna pažnja.

Komentari

Pročitaj još

Beskućnik pred vratima sopstvene ambasade: Knežević u Vašingtonu

Milan Knežević tokom posjete Vašingtonu postao je 'diplomatski beskućnik', dok je ambasador Jovan Mirković ostao nedostupan. Ova situacija otkriva ozbiljne probleme u crnogorskoj diplomatiji.

Beskućnik pred vratima sopstvene ambasade: Knežević u Vašingtonu

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.