Ukinute koncesije: Riječne nanose eksploatiše isključivo država
Vlada Crne Gore donijela je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o vodama, koji ukida koncesije za eksploataciju šljunka i pijeska. Eksploataciju će moći da vrši samo preduzeće čiji je osnivač Vlada.
Vlada Crne Gore utvrdila je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama, koji donosi radikalan zaokret u upravljanju riječnim nanosima i zaštiti vodnog dobra. Ključna novina jeste potpuno ukidanje koncesija za eksploataciju šljunka i pijeska, čime ova osjetljiva oblast prelazi u ruke države.
Kroz izmjene članova 68 i 69 mijenja se sadašnji pravni okvir koji je privatnim kompanijama omogućavao da uz vodnu saglasnost i koncesioni ugovor vade materijal iz korita. Prema novom rješenju, ubuduće će riječne nanose moći da eksploatiše isključivo privredno društvo čiji je osnivač Vlada sa udjelom od 100 odsto.
– Eksploataciju riječnih nanosa može da vrši privredno društvo čiji je osnivač Vlada sa udjelom od 100 odsto u skladu sa ovim zakonom – propisano je članom 69. Istim članom predviđena je stroga obaveza tog društva da vodi urednu evidenciju o vrsti i količini izvađenog riječnog nanosa, te da te podatke redovno dostavlja nadležnom organu uprave, odnosno lokalnoj upravi.
Podsjetimo, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja još je u aprilu 2017. godine zabranilo eksploataciju šljunka i pijeska iz riječnih korita i donijelo odluku da ne pokreće procedure za dodjelu koncesija sve dok se ne stvore neophodne pretpostavke za uvođenje reda u ovoj oblasti. Ugovori o eksploataciji na 25 lokacija u koritima Morače, Lima, Tare, Ibra, Grnčara i Gračanice istekli su još 2016. godine.
Odluka o moratorijumu bila je rezultat činjenice da je istekla važnost projekata regulacije tih vodotoka, koji predstavljaju zakonski uslov za dodjelu koncesija. – Odluka je i rezultat činjenice da je ukupni prihod od koncesionih naknada bio svega 25.000 eura. To je bila posljedica potrebe da regulacioni planovi i koncesioni akti obezbijede eksploataciju u svrhu regulacije vodotoka i garantuju obezbjeđenje javnog interesa, kao i revitalizacije stanja životne sredine u riječnim koritima – navedeno je iz Ministarstva.
Dodali su i da je detaljnom analizom utvrđeno da obustava eksploatacije ne može izazvati poremećaje na tržištu ili nestašicu građevinskog materijala, s obzirom na to da postoji stabilna ponuda kvalitetnog materijala iz kamenoloma. Saglasnost za eksploataciju od tada se mogla izdavati isključivo za interventne radove, poput uklanjanja uskih grla u koritima rijeka.
U obrazloženju novih izmjena i dopuna Zakona o vodama navodi se da je taj korak bio neophodan i radi potpunog usklađivanja sa Okvirnom direktivom o vodama Evropske unije. Izmjenama se propisuje obavezna izrada strateške procjene uticaja na životnu sredinu za Strategiju i planove upravljanja vodama na vodnom području, ali i za planove upravljanja rizicima od poplava.
Takođe, precizirano je da stručnu pripremu tih planova vrši nadležni organ uprave, dok se kroz dopune zakona definiše i rok od tri godine u kojem nove ili revidovane mjere iz ažuriranog programa moraju stupiti na snagu. Kao sugestija za dalje unapređenje novog rješenja, preporučeno je da se u završnoj fazi primjene zakona obezbijedi dodatni mehanizam javne dostupnosti podataka o količinama izvađenog materijala i ekološkom uticaju.
O Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o vodama poslanici će se izjasniti 24. avgusta, za kada je zakazana sjednica Skupštine Crne Gore.
Komentari
Beskućnik pred vratima sopstvene ambasade: Knežević u Vašingtonu
Milan Knežević tokom posjete Vašingtonu postao je 'diplomatski beskućnik', dok je ambasador Jovan Mirković ostao nedostupan. Ova situacija otkriva ozbiljne probleme u crnogorskoj diplomatiji.

Povezani članci
Popularno u Politika
- Mandić pozvao funkcionere na sjednicu o budućnosti koalicije ZBCG
- Nimanbegu: Građanski koncept države nikada nije zaživio u punom zamahu
- Osmani: SAD spriječile "mnogo veći napad Srbije" nakon Banjske
- Miloš Medenica optužuje ministra Šaranovića i bezbjednosni sektor
- Zašto suzavac na Trgu nezavisnosti vjerovatno vodi pravo do BIA i Beograda
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.






