Američki novinar o Trampovoj administraciji i BiH: Kockanje s Dodikom

Čarls Kenedi analizira promjene u američkoj politici prema Bosni i Hercegovini, fokusirajući se na uticaj Trampove administracije i Milorada Dodika.

3

U tekstu koji je objavio američki novinar Čarls Kenedi za medij OilPrice, navodi se da je od druge polovine 2025. godine Trampova administracija počela razgrađivati ključne elemente dugogodišnje politike SAD-a prema Bosni i Hercegovini, usled želje da se iz Hrvatske izgradi gasovod kojim bi se dopremao američki LNG. Ova promjena je povezana sa poslovima koje posreduje nepoznata kompanija kojom upravljaju Trampovi lojalisti.

Kenedi ističe da su potezi američke administracije već imali uticaj na stabilnost u BiH. On tvrdi da će administracija pronaći dovoljno zvaničnika i biznismena spremnih da djeluju protiv nacionalnog interesa, napominjući da su Trampovi lojalisti vješti u njihovom prepoznavanju. Takođe, strategija Vašingtona zasniva se na udovoljavanju predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku, koji se smatra kontrolabilnim.

Prema njegovim riječima, prvi korak u ovom planu bila je rehabilitacija Dodika, a Vlada RS-a je plaćala milionske ugovore za lobiranje. Trampova administracija je, kako navodi Kenedi, još u jesen 2025. godine počela pregovore s Dodikom, što je rezultiralo ukidanjem sankcija za njega, njegove saradnike i članove porodice.

Naredni korak bio je revitalizacija plana o izgradnji gasovoda Južna interkonekcija, koji se počeo ozbiljno razmatrati još na kraju mandata prethodne administracije. Kenedi navodi da je 22 dana nakon ukidanja sankcija Dodiku, otpravnik poslova Ambasade SAD-a u BiH John Ginkel sastao se s liderima pet glavnih političkih stranaka u Federaciji BiH i predložio novi model za Južnu interkonekciju.

U ovom kontekstu, Kenedi posebno ističe Amera Bekana kao ključnu vezu za Trampove saradnike, navodeći da je ime kompanije registrovane u SAD-u identično imenu firme koju je Bekan registrovao u Sarajevu 2021. godine. On pojašnjava da AAFS Infrastructure and Energy LLC, koja je registrovana u Vajomingu, nije građevinska firma, već posrednik koji će zaraditi na koncesiji.

Kenedi kritikuje netransparentnost cijelog procesa, ističući da Bosna i Hercegovina ne otkriva sve osobe koje stoje iza kompanije AAFS, niti odakle dolazi novac. Takođe, naglašava da je projekat vrijedan 1,5 milijardi eura.

Kao naredni korak, Kenedi pominje napad iz Vašingtona na instituciju OHR-a, ističući da je tadašnji visoki predstavnik Kristijan Schmidt bio smetnja američkim planovima, jer nije želio da nametne zakon o državnoj imovini. Kennedy tvrdi da je američki pritisak doveo do ostavke Schmidta, što je otvorilo novi problem, jer su EU države odbile da podrže novog kandidata.

Na kraju, Kenedi kritikovao je američku administraciju zbog odnosa prema Dodiku, naglašavajući da se plan zasniva na vjerovanju da se Dodik može kontrolisati. Međutim, stvari ne idu glatko, a Dodik je nastavio da zagovara secesiju i prkosio Ustavnom sudu BiH, što je izazvalo zabrinutost u Vašingtonu.

Komentari

Pročitaj još

Od Belvedera do Fundine: Test autonomne srpske politike u Crnoj Gori

Sukob između Andrije Mandića i Aleksandra Vučića postaje test za formiranje autonomne srpske politike u Crnoj Gori. Ovaj proces bi mogao značajno uticati na političku budućnost regiona.

Od Belvedera do Fundine: Test autonomne srpske politike u Crnoj Gori

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.