Stroža kontrola ispravnosti vode od izvorišta do česme

Prijedlog zakona o obezbjeđivanju zdravstveno ispravne vode uvodi proaktivnu procjenu rizika, zamjenu starih instalacija i redovno informisanje građana o kvalitetu vode.

3

Umjesto da se reaguje tek nakon što se problem pojavi, što je sadašnja praksa, Prijedlogom zakona o obezbjeđivanju zdravstveno ispravne vode za ljudsku upotrebu predviđena je proaktivna procjena rizika. Uvodi se obaveza zamjene starih olovnih i problematičnih instalacija, besplatna voda sa česme u javnim prostorima i restoranima. Građani će uz račune za vodu najmanje jednom godišnje dobijati i detaljne podatke o njenom kvalitetu, sastavu i uporednoj potrošnji.

Poslanici će se na sjednici Skupštine Crne Gore, koja je zakazana za 24. avgust, izjasniti o Prijedlogu zakona o obezbjeđivanju zdravstveno ispravne vode za ljudsku upotrebu. Novim rješenjima koje je pripremilo Ministarstvo zdravlja uvodi se reforma sistema bezbjednosti vode za piće, koja je u potpunosti usklađena sa najnovijim standardima i direktivama Evropske unije. Taj zakon je značajan za ispunjenje mjerila za zatvaranje Pregovaračkog poglavlja 27.

UPRAVLJANJE RIZIKOM Izmijenjen je koncept procjene i upravljanja rizikom na način što je pokriven čitav lanac – od izvorišta do česme. Postojeći zakon fokusira se uglavnom na reaktivnu kontrolu i naknadno uzorkovanje vode nakon što je ona već u sistemu ili kada dođe do odstupanja. Novim rješenjima uvodi se proaktivni sistem procjene rizika (WSP pristup) – od sliva i izvorišta, preko postrojenja i distribucije, pa sve do slavine potrošača. Procjena rizika za sisteme radi se jednom u šest godina.

Dok postojeći zakon površno pominje unutrašnju mrežu i obavezu vlasnika objekta da u slučaju kvara obustavi vodu i obavijesti nadležne, novim je detaljno propisano da se za prioritetne objekte poput bolnica, vrtića, škola, domova za stare, hotela i tržnih centara uradi detaljna procjena rizika unutrašnjih instalacija. Poseban akcenat stavljen je na suzbijanje opasne bakterije Legionella (izaziva legionarsku bolest), koja se može razviti u velikim sistemima za toplu i hladnu vodu usljed sporog protoka ili neodgovarajuće temperature.

Uvedeno je obavezno praćenja parametara, redovno ispiranje rizičnih djelova mreže, održavanje propisanih temperaturnih režima u bojlerima i cjevovodima, kao i preduzimanje hitnih korektivnih i dezinfekcijskih mjera ukoliko se registruje prisustvo te bakterije koja kod ljudi može izazvati teške respiratorne infekcije, čime se štiti zdravlje najosjetljivijih kategorija stanovništva i posjetilaca javnih objekata.

Predviđena je obaveza izrade planova za postepenu zamjenu unutrašnjih instalacija koje sadrže olovo, čime se štiti zdravlje osjetljivih kategorija stanovništva. Aktuelno zakonsko rješenje sadrži samo šturu i generalnu odredbu da materijali na instalacijama ne smiju štetno uticati na vodu, dok je Prijedlog zakona u tom dijelu usklađen sa najnovijim sprovodnim odlukama EU.

Propisana su stroga pravila prema kojima se za opremu, cjevovode i hemikalije za prečišćavanje mogu koristiti isključivo ulazne supstance i sastojci koji se nalaze na evropskom pozitivnom spisku, obuhvatajući plastične mase, elastomere, metale poput legura čelika i bakra, cementne obloge cjevovoda i sredstva za dezinfekciju koja dolaze u dodir s vodom, uz obavezne postupke ocjenjivanja usaglašenosti i imenovana tijela.

Sadašnji zakon uopšte ne poznaje kategoriju socijalne dostupnosti vode niti obaveze opština po tom pitanju. Novi ispravlja taj nedostatak pa jedinice lokalne samouprave moraju da identifikuju ranjive i marginalizovane grupe stanovništva koje nemaju pristupačnu zdravstveno ispravnu vodu, zatim da preduzimaju mjere da im se ona obezbijedi, te da aktivno promovišu upotrebu vode iz česme, uključujući obezbjeđivanje besplatne vode u javnim prostorima i ugostiteljskim objektima.

Značajno je unaprijeđena i transparentnost informacija o kvalitetu vode za piće. Dok se postojeća rješenja svode na obaveze informisanja koje se uglavnom iscrpljuju u objavljivanju akcidenata, prema članu 34 novog zakona, vodovodi su dužni da na internet stranicama javno objavljuju podatke o metodama obrade, rezultatima monitoringa, mineralnom sastavu (poput tvrdoće, kalcijuma i magnezijuma), ali i da najmanje jednom godišnje na računu za vodu ili slično dostavljaju potrošačima informacije o kvalitetu vode, cijeni po kubnom metru i poređenju godišnje potrošnje u domaćinstvu, dok je za veće vodovode obavezno i objavljivanje stopa gubitaka vode u sistemu.

Sadašnji zakon ne poznaje kategoriju socijalne dostupnosti vode niti obaveze opština po tom pitanju. Novi ispravlja taj nedostatak pa jedinice lokalne samouprave moraju da identifikuju ranjive i marginalizovane grupe stanovništva koje nemaju pristupačnu zdravstveno ispravnu vodu, i preduzimaju mjere da im se ona obezbijedi.

LOKALNI I SEOSKI VODOVODI Nova zakonska rješenja tretiraju i seoske i lokalne vodovode jer postojećim nijesu precizirane obaveze opština u pogledu obaveznog uključivanja u monitoring, finansiranja analiza i obavještavanja. Sada je jasno propisana odgovornost jedinica lokalne samouprave da obezbijede uslove, finansiraju analize za lokalne i seoske vodovode i redovno o tome obavještavaju Institut za javno zdravlje.

Kada je riječ o kaznenoj politici, novi zakon zadržao je raspon kazni - za pravna lica se kreću od 1.000 do 20.000 eura, ali preciznije i oštrije definiše prekršajne radnje koje se tiču nepoštovanja novih evropskih standarda, propuštanja procjene rizika, nepoštovanja jednočasovnih rokova obavještavanja javnosti ili neobezbjeđivanja alternativnog načina snabdijevanja vodom ukoliko prekid traje duže od 24 sata. Završnim odredbama zakona definisani su rokovi za njegovu punu primjenu na terenu. Propisi za sprovođenje zakona donijeće se u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu, a Komisija za vode kao stručno i savjetodavno tijelo Ministarstva obrazovaće se u roku od šest mjeseci.

Nijesu prihvaćene primjedbe Vodovoda. Tokom pripreme Prijedloga zakona o obezbjeđivanju zdravstveno ispravne vode za ljudsku upotrebu, iz podgoričkog preduzeća Vodovod i kanalizacija stigli su prijedlozi koji se iz formalnih i pravnih razloga nijesu našli u finalnom tekstu. Jedan od prijedloga ticao se uređenja kadrovskih uslova u laboratorijama za ispitivanje kvaliteta vode, sa akcentom na dio Pravilnika koji propisuje obavezu stalnog zaposlenja ljekara specijalista – mikrobiologije i sanitarne hemije.

Za prioritetne objekte poput bolnica, vrtića, škola, domova za stare, hotela i tržnih centara mora se uraditi detaljna procjena rizika unutrašnjih instalacija. Poseban akcenat stavljen je na suzbijanje opasne bakterije Legionella, koja se može razviti u velikim sistemima za toplu i hladnu vodu usljed sporog protoka ili neodgovarajuće temperature – Laboratorije, naročito one koje posluju u okviru lokalnih vodovoda, nemaju kadrovske ni finansijske mogućnosti da obezbijede stalno zaposlenje navedenih specijalista. Istovremeno, ne postoji ni interes tih kadrova da budu stalno zaposleni u laboratorijama van zdravstvenog sistema, prije svega iz finansijskih razloga i zbog ograničenih mogućnosti stručnog usavršavanja koja su za oblast medicine neophodna – pojasnili su iz podgoričkog preduzeća.

Iz tog Vodovoda je dostavljen i prijedlog u vezi sa parametrima mutnoće, uz ocjenu da bi maksimalno dozvoljene koncentracije (MDK) trebalo definisati posebnim pravilnikom, kao što je to i sadašnja praksa. Takođe, predloženo je da se razmotri povećanje MDK vrijednosti, po uzoru na rješenja koja već primjenjuju pojedine zemlje regiona, uključujući Hrvatsku koja je članica Evropske unije. Oba prijedloga nijesu prihvaćena uz obrazloženje da je riječ o materiji koja se uređuje podzakonskim aktima i posebnim pravilnicima.

Vodovodi ne mogu kontrolisati sami sebe. Novim zakonom riješen je i potencijalni sukob interesa u laboratorijskim analizama. Postojeći propisi dozvoljavaju da laboratorije vodovoda obavljaju analize unutar sopstvenih sistema pod određenim uslovima. Prijedlog zakona zabranjuje vodovodnim društvima da vrše analizu uzoraka vode za piće u postupku samokontrole praćenja i obezbjeđivanja zdravstveno ispravne vode za piće na teritoriji opštine za koju to isto pravno lice obavlja djelatnost javnog vodosnabdijevanja, čime se, obrazloženo je, garantuje objektivnost rezultata. Takvo rješenje kritikovala je Zajednica opština. Navode da s obzirom na to da pojedina vodovodna društva imaju svoje laboratorije, akreditovane za ispitivanje uzorkovane vode po zahtijevanim parametrima, ne postoji nijedan racionalni razlog zbog kojeg bi im bilo zabranjeno da to rade. Da bi se osigurala pouzdanost podataka, predlaže se da Institut za javno zdravlje, u skladu sa programom validacije, vrši provjeru pouzdanosti podataka utvrđenih u laboratorijama vodovodnih društava. Prijedlog Zajednice opština ipak nije uvršten u predloženi zakon.

Komentari

Pročitaj još

Od Belvedera do Fundine: Test autonomne srpske politike u Crnoj Gori

Sukob između Andrije Mandića i Aleksandra Vučića postaje test za formiranje autonomne srpske politike u Crnoj Gori. Ovaj proces bi mogao značajno uticati na političku budućnost regiona.

Od Belvedera do Fundine: Test autonomne srpske politike u Crnoj Gori

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.