Reakcije iz Crne Gore na Vučićeve poruke: Jačanje otpora vlasti

U Crnoj Gori raste otpor prema Aleksandru Vučiću, a premijer Milojko Spajić i šef parlamenta Andrija Mandić pružili su jasne odgovore na njegove istupe. Politika vlasti se mijenja, a pozicija Crne Gore postaje sve samostalnija.

11
Reakcije iz Crne Gore na Vučićeve poruke: Jačanje otpora vlasti

Jačanje otpora prema Aleksandru Vučiću u vrhu crnogorske vlasti proizvod je više faktora - prvenstveno želje za zaštitom vlastitog političkog autoriteta i potrebe za očuvanjem proevropske agende, kao i činjenice da je Podgorica, dok ubrzano ide ka Evropskoj uniji (EU), svjesna da predsjednik Srbije gubi podršku i ugled u inostranstvu. Tim riječima sagovornici “Vijesti” komentarišu jučerašnji odgovor premijera Milojka Spajića (Pokret Evropa sad) Vučiću, nekoliko dana nakon što je i šef parlamenta Andrija Mandić (Nova srpska demokratija) s Fundine kazao “ne” režimu u Beogradu, te nedugo pošto je Mitropolija crnogorsko-primorska poručila da Vučićevo miješanje u prilike u Crnoj Gori ne donosi dobro.

Vučić, koji u posljednjih nekoliko sedmica u medijskim nastupima više govori o Crnoj Gori nego o Srbiji, kazao je prekjuče da “Podgorica hoće da prevaspita Srbe” i da “žele što gore odnose sa Srbijom”, na šta mu je Spajić uzvratio riječima da Crna Gora ne želi sukob sa Srbijom, ali da ima problem s dvostrukim standardima. “... A nije baš primjereno da sa njegove (Vučić) pozicije preuzima ulogu PR-a Rusije i drugima drži lekcije o principijelnosti. Zato jedno jednostavno pitanje za predsjednika Vučića: kako to da je Srbija, prema dostupnim podacima, jedan od značajnijih izvora oružja i municije za Ukrajinu, dok Moskvi šalje jednu, a Evropi drugu poruku?”, naveo je šef Vlade.

Na Spajićevu izjavu brzo su reagovali Vučićevi bliski saradnici - čelnica Skupštine Srbije Ana Brnabić i formalni lider Srpske napredne stranke (SNS) Miloš Vučević, poručujući crnogorskim vlastima da ne traže krivca za svoje političke probleme “preko granice”. Brnabić je otišla i korak dalje, tvrdeći da je Spajić od Vučića “tražio pomoć, savjete i podršku kad se borio za vlast”, kao i da crnogorski premijer “nema obraza i kičme”.

Spajićev postaje još zanimljiviji kad se uzme u obzir to da nije imao naviku da replicira Vučiću, pogotovo ne direktno. Jedan od primjera kad mu je odgovorio - mada mlako - jeste onaj s kraja prošle godine, nakon što je predsjednik Srbije kazao da bi sve države Zapadnog Balkana trebalo zajedno da uđu u EU. Međutim, u nekoliko navrata, Spajić je kroz prepucavanja s poslanikom Demokratske narodne partije (DNP) Milanom Kneževićem, bliskim Vučiću, “peckao” srbijanskog predsjednika, aludirajući na njega kroz sintagmu “(ne)formalni šef iz Beograda”.

Politolog Miloš Perović kazao je “Vijestima” da su zaštita vlastitog političkog autoriteta, potreba za očuvanjem proevropske agende i pragmatični opstanak u crnogorskim institucijama - ključni razlozi zbog kojih u crnogorskoj Vladi jača javni otpor prema konstantnim Vučićevim prozivkama. “Reakcije Ane Brnabić i Miloša Vučevića samo potvrđuju da je Podgorica pogodila osjetljivu tačku. Poruka iz Crne Gore sve je jasnija: vlast u Podgorici primarno vodi računa o sopstvenim interesima”, ocijenio je Perović.

Prema njegovim riječima, za premijera Spajića i njegov Pokret Evropa sad (PES), puko prećutkivanje opaski iz Srbije postalo je kontraproduktivno. “Crna Gora želi da se u očima Brisela i Zapada pozicionira kao samostalna država i lider u eurointegracijama. Direktan odgovor na Vučićeve izjave - u kom se ukazuje na ‘dvostruke standarde’ i pitanje izvoza oružja - predstavlja signal da Vlada ne prihvata ulogu mlađeg partnera, niti patronatski odnos. Spajić time brine o svom političkom kredibilitetu i pokazuje unutrašnju i vanjskopolitičku samostalnost”, navodi sagovornik.

Perović ističe da pozicija Andrije Mandića i Mitropolije crnogorsko-primorske, koji su prošle sedmice odgovorili na izjave predsjednika Srbije, ukazuje na lokalni pragmatizam. Kazao je da je Mandić učešćem u vlasti i vođenjem parlamenta preuzeo institucionalnu odgovornost, te da bi potpuna politička zavisnost od Beograda narušila njegov kapacitet za dugoročni opstanak u vlasti i saradnju s ostalim akterima. “Kod većine crnogorskih političara stvoren je i prirodni zamor od višegodišnjeg narativa o ‘prevaspitavanju’ i miješanju u unutrašnje stvari, što odvlači pažnju s ključnih ekonomskih i evropskih tema”, podvukao je on.

Na pitanje da li se nakon Spajićevog oglašavanja može očekivati i da se neki drugi akteri vlasti okuraže, pa odgovore Vučiću, Perović je odgovorio da je pridruživanje ostalih konstituenata premijerovom stavu izvjesno, pogotovo kad se govori o manjinskim strankama (Bošnjačka stranka i albanske partije) koje, dodaje on, prirodno podržavaju odbranu državnog suvereniteta i spoljnopolitičkog kursa. “Za njih je kritički otklon prema Beogradu vrednosna konstanta”, ukazao je sagovornik.

Urednica u beogradskom dnevnom listu “Danas” Safeta Biševac, rekla je redakciji da je Vučić neka vrsta ljudskog oblika “perpetuum mobile-a” - vječito je u kampanji, izmišlja neprijatelje, svađa i optužuje protivnike i kritičare u Srbiji, okruženju, svijetu... Navela je da je Crna Gora predsjedniku Srbije “vječita inspiracija” pošto, prema njenim riječima, jednostavno ne prihvata da je riječ o nezavisnoj državi u kojoj se mnogi izjašnjavaju kao Crnogorci.

“Povod za aktuelno prozivanje Crne Gore je obilježavanje ‘Oluje’, ali neobično je da je iz Podgorice stigao odgovor premijera Spajića i nekih drugih zvaničnika... Ne znam da li se oglasio predsjednik (Jakov) Milatović koji, čini mi se, uvijek pokušava da izgladi stvari... Nije mi jasno zašto crnogorski zvaničnici ranije nisu reagovali ili su mlako odgovarali”, konstatovala je ona.

Biševac je ocijenila da u slučaju “desanta na Tivat” - kad je uoči Samita EU - Zapadni Balkan početkom juna na tivatski aerodrom sletio čarter “Er Srbije” s 87 SNS batinaša - vrh crnogorske države vjerovatno nije želio da diže tenzije zbog međunarodnih zvaničnika, dodajući da je jasno da opstanak vlasti zavisi i od podrške prosrpskih stranaka, “pa su vjerovatno ćutali iz kalkulantskih razloga”.

“Tu, izgleda, dolazi do promjena. Beograd očigledno gubi uticaj među Srbima u Crnoj Gori i sad računa samo na Milana Kneževića. Vjerujem da je do ozbiljnije reakcije Podgorice došlo zato što im je zaista dosta Vučića, a i svjesni su da on gubi podršku i ugled u inostranstvu. Crna Gora ubrzava put ka EU, Srbija nazaduje. To Podgorici daje krila, a Beogradu razlog za zavist”, rekla je ona “Vijestima”.

Upitana kako javnost u Srbiji gleda na Vučićeve konstantne poruke Crnoj Gori, sagovornica je odgovorila da glasači SNS-a nasjedaju na Vučićevu propagandu, pa i anticrnogorsku, navodeći da tamošnja vlast kontroliše sve televizije s nacionalnom pokrivenošću, a da je građanima to i dalje glavni izvor informisanja.

“Vi ste se, na vašu sreću, ‘riješili’ Dragana Vučićevića i Jovane Jeremić (Vučićeviću je zabranjen ulazak u Crnu Goru, a emitovanje ‘Informera’ u maju je zabranjeno na šest mjeseci prim. aut). Mi ne možemo. U Srbiji je i prije Vučića postojalo latentno anticrnogorstvo, zasnovano na mišljenju da Crnogorci vladaju. Mislim da novi talas prozivanja Crne Gore ipak neće biti toliko uspješan”, pojasnila je Biševac.

Ona je istakla da Srbija ima svoje probleme - loš standard, korupciju, nasilje, katastrofalno zdravstvo, te da zato Vučić pominje Crnu Goru i ostale “nacionalno-identitetske” teme, da “pokrije” prave probleme. “Pored toga, previše je Crna Gora bliska građanima Srbije da bi masovno nasjedali na tako providnu propagandu”, poručila je sagovornica.

“Vijesti” su juče pitale nekoliko konstituenata vlasti - Demokrate, Bošnjačku stranku i Socijalističku narodnu partiju - zašto se nisu oglasili povodom Vučićevih poruka, kako gledaju na njih, te da li su saglasni s premijerovim stavom. Odgovor je stigao jedino iz Demokrata. Oni su kazali da nemaju potrebu da na svaku izjavu iz regiona odgovaraju dnevno-političkim prepucavanjem, te da je njihov stav odavno poznat, dodajući da je isti bez obzira na to iz kog glavnog grada poruke dolaze.

“Mi smo politički subjekt čiji su predsjednik i najistaknutiji funkcioneri bili nepoželjni i u Srbiji, i u Hrvatskoj upravo zato što nismo pristajali da nam se politički stavovi određuju van Crne Gore. Odgovarali smo i Vučiću i (premijeru Hrvatske Andreju) Plenkoviću kad smo smatrali da njihove poruke zadiru u unutrašnja pitanja naše države”, naveli su iz stranke.

Komentari

Pročitaj još

Od Belvedera do Fundine: Test autonomne srpske politike u Crnoj Gori

Sukob između Andrije Mandića i Aleksandra Vučića postaje test za formiranje autonomne srpske politike u Crnoj Gori. Ovaj proces bi mogao značajno uticati na političku budućnost regiona.

Od Belvedera do Fundine: Test autonomne srpske politike u Crnoj Gori

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.