Zaštita podataka: Stroža pravila i kazne do dva miliona eura

Vlada Crne Gore usvojila je Predlog Zakona o zaštiti podataka, koji donosi kazne do 2 miliona eura. Stručnjaci upozoravaju na izazove primjene zakona zbog nedostatka kadra.

2
Zaštita podataka: Stroža pravila i kazne do dva miliona eura

Vlada Crne Gore nedavno je usvojila Predlog Zakona o zaštiti podataka po hitnom postupku, koji donosi usklađenost sa propisima Evropske unije, ali i kazne do 2 miliona eura. Postavlja se pitanje da li je Crna Gora spremna za primjenu ovako rigoroznih pravila ili postoji opasnost da dobijemo zakon koji će na papiru biti evropski, a u praksi teško primjenjiv.

Stručnjaci smatraju da će ključni izazov biti nedostatak kadra i potreba za snažnijim nadzorom. Radenko Lacmanović, ekspert za zaštitu ličnih podataka, ističe da novi propisi donose konkretnija pravila za obradu i zaštitu ličnih podataka u skladu sa izazovima digitalnog doba. "Kazne koje propisuje ovaj zakon, odnosno GDPR, su, čini mi se, odvraćajuće dovoljno za zloupotrebu ličnih podataka kada je u pitanju njihova obrada. Vjerujem da će ovaj zakon stimulativno djelovati na podizanje svijesti svakog od nas o značaju naših ličnih podataka", naglašava Lacmanović.

Ipak, on upozorava da će primjena zakona biti izazovna zbog nedostatka kadra. "Kadra će faliti i fali. Takav je slučaj i u zemljama Evropske unije, jer prosto, život je mnogo sadržajniji od bilo kojeg zakonskog rješenja i šta god da uradimo, biće načina da se krećemo, što bi rekli, ispod radara. Dakle, inspektora nikad dovoljno, jer problema je i suviše mnogo i stvaramo ih tamo gdje možda onaj koji piše zakon ne bi ni očekivao da će se pojaviti", ocjenjuje Lacmanović.

Dok država najavljuje evropske standarde, građani se svakodnevno suočavaju sa neželjenim pozivima i porukama, čuvanjem brojeva telefona bez date saglasnosti, ali i strahom od curenja osjetljivih podataka. Marko Lakić, sudski vještak informaciono-tehnološke i telekomunikacione struke, ističe da je informatički nepismeno društvo u kojem živimo. "Većina nas polazi od pretpostavke - nisam ja dovoljno interesantan da bi neko moje podatke zloupotrebljavao. Kroz moju stručnu praksu sam se nagledao pronevjera različitog profila ljudi, od prosječnih građana do vlasnika velikih kompanija, od siromašnih do veoma bogatih ljudi. Prosto, ne postoji profil ljudi koji je zaštićen od prevara, pitanje je samo koliko svoje podatke dajemo dostupnim javnosti", kaže Lakić.

Lakić također ukazuje na problem postupanja institucija i kompanija koje svakodnevno prikupljaju podatke građana. Kao primjer navodi situacije kada se u bankama lična dokumenta kopiraju prije nego što građanin na to da saglasnost, a sve se to pravda ustaljenom praksom. "Institucije ne znaju svoj posao, a to koriste određene kompanije i zloupotrebljavaju podatke građana. Zakon će biti obično slovo na papiru, dok se svijest naroda kod nas ne promijeni i dok se narod ne nauči koja su njihova prava. Tek nakon toga, potrebno je da ne ćute na ovakve i slične zloupotrebe, već da ih prijavljuju", poručuje on.

Naši sagovornici smatraju da je pri usvajanju zakona potrebno jasno definisati nadležnosti savjeta i agencije i obezbijediti da se nova pravila zaista razumiju i dosljedno sprovode.

Komentari

Pročitaj još

Od Belvedera do Fundine: Test autonomne srpske politike u Crnoj Gori

Sukob između Andrije Mandića i Aleksandra Vučića postaje test za formiranje autonomne srpske politike u Crnoj Gori. Ovaj proces bi mogao značajno uticati na političku budućnost regiona.

Od Belvedera do Fundine: Test autonomne srpske politike u Crnoj Gori

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.