Klimaju mu se tron i granice Mitropolije: Kako Patrijaršija SPC-a može kazniti Joanikija zbog neposlušnosti Vučiću

Patrijaršija Srpske pravoslavne crkve može kazniti mitropolita Joanikija zbog njegovog stava prema Vučiću. Teolog Vukašin Milićević objašnjava kako se kanonsko-pravni okvir prilagođava potrebama vrha SPC-a.

81
Klimaju mu se tron i granice Mitropolije: Kako Patrijaršija SPC-a može kazniti Joanikija zbog neposlušnosti Vučiću

Patrijaršija Srpske pravoslavne crkve (SPC) može kazniti ili disciplinovati mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija zbog neposlušnosti predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, tako što će ga razriješiti ili mu smanjiti granice jurisdikcije. To je “Vijestima” rekao teolog iz Beograda Vukašin Milićević, komentarišući šta bi mogao biti odgovor vrha SPC-a, bliskog Vučiću, na stav Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP) da miješanje prvog čovjeka susjedne države na prilike u Crnoj Gori - ne donosi dobro.

Milićević kaže da se disciplinovanje nepoćudnih u SPC, sprovodi nezavisno od toga kakve mogućnosti u tom pogledu pruža kanonsko-pravni okvir. Navodi da se taj okvir, naprosto, prilagođava potrebama crkvenog vrha, i da se to “pravno nasilje” potom legitimizuje “saborskom voljom”. “Sabor je, pritom, disciplinovanjem sumnjivaca metodom ‘štapa ili šargarepe’, te pažljivom selekcijom kadra, pretvoren u glasačku mašineriju Sinoda, a Sinod je, bez obzira na njegov aktuelni sastav, u potpunosti u rukama patrijarha Porfirija i mitropolita (bačkog) Irineja Bulovića”, tvrdi sagovornik redakcije.

Milićević je rekao da pomenuti dvojac na taj način može da sprovede šta poželi, te da nedavni slučaj mitropolita žičkog Justina pokazuje kako to u praksi izgleda. “Sinod je mitropolita Justina suspendovao, a Sabor ga je, bez obzira na njegovu detaljnu odbranu od optužbi koje su istaknute protiv njega, prostom većinom glasova smijenio”, podsjeća on. Justin je smijenjen sredinom maja na Svetom arhijerejskom saboru SPC-a. Šest arhijereja tada je izdvojilo mišljenje protiv toga - između ostalih i Joanikije. Bivši mitropolit žički bio je suspendovan od februara, kad je iz SPC-a saopšteno da su komisija Patrijaršijskog upravnog odbora, a potom i Komisija Svetog arhijerejskog Sinoda prikupile materijalne dokaze na osnovu kojih je utvrđeno da je navodno počinio brojne kanonske i druge crkvene prestupe u upravljanju Eparhijom žičkom.

Beogradski mediji izvještavali su u avgustu prošle godine da je Crkva, između ostalog, zamjerila Justinu što je novopazarskim studentima, koji su pješačili na protest u Novom Sadu protiv Vučića i njegove vlasti, omogućio da prespavaju u manastiru Studenica. Justin je više puta kritikovao Vučićev režim, a pružao je podršku građanima u protestima protiv rudarenja litijuma u avgustu 2024. godine.

Milićević navodi da je, kad je riječ o pritiscima, jedno u nizu sredstava koje Patrijaršija ima u rukama - prijetnja tzv. arondacijom, odnosno preraspodjelom kanonskih teritorija eparhija ili stvaranjem novih. “U konkretnom slučaju, riječ je o najavama da se priprema stvaranje bokokotorske eparhije”, podsjeća on. Krajem februara spekulisalo se da Porfirije i “njegov duhovni otac” Irinej Bulović imaju u planu da na zasjedanju Sabora SPC-a u maju “ostave” Mitropoliju bez Boke. Međutim, do toga nije došlo. Iz Mitropolije su tada listu rekli da ne postoje nikakvi crkveni razlozi za izdvajanje Boke kotorske iz sastava MCP-a, dodajući da takve glasine imaju, prije svega, političke motive.

Ukoliko bi se one obistinile, dodali su, to bi predstavljalo udar na istorijski kontinuitet, vjekovno nasljeđe i integritet Mitropolije. Oni su poručili da je vjekovno sjedište “drevne episkopije zetske, blagosloveno svetim Savom, prvim arhiepiskopom srpskim”, bilo na Prevlaci, kod Tivta, te da je upravo od te episkopije nastala Mitropolija crnogorsko-primorska.

Milićević ukazuje da postoje dva faktora koji mogu spriječiti eventualnu Joanikijevu smjenu ili smanjenje njegove jurisdikcije, ali da do njih nije dolazilo u sličnim slučajevima. Prvi je, kaže, hipotetička situacija u kojoj bi se “bezakonje crkvenog vrha na terenu susrelo s neprihvatanjem i pobunom sveštenstva i vjernog naroda”. “Protiv takvog nečega, ukoliko bi bilo hrabro i jasno artikulisano i sprovedeno u djelo, čak i uz očekivano postojanje pojedinih krtica, ne bi bilo lijeka”, ocjenjuje on.

Drugi faktor je, prema riječima Milićevića, način na koji bi se u cijeloj stvari postavile crnogorske vlasti. “Crna Gora pretenduje na to da bude ozbiljna država, a to, između ostalog, znači i sekularna. Baš zbog toga, ne smije dopustiti da životima vjernika koji su njeni građani upravlja klika koja to radi za račun političkog krila organizovanog kriminala koji je uzupirao susjednu državu”, istakao je sagovornik.

Vučić je početkom prošle sedmice rekao da su litije iz 2020. godine - koje su počele zbog izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti - zapravo krenule kad su “neki htjeli da prave pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori, samo da izbrišu ono ‘srpska’”. Govorio je i o “opasnim i opakim” idejama u crkvi, te o navodnim namjerama “federalizovanja i konfederalizovanja” SPC-a. “Riječ je o tzv. policentričnim idejama, a sad u posljednje vrijeme čujete to od istaknutih srpskih nacionalista - ideje o policentričnom srpstvu. To je smrt srpskog naroda, to je smrt srpske crkve”, dodao je on.

Cetinjska mitropolija je u srijedu saopštila da su Vučićeve izjave nejasne, kao i da nepozvano miješanje političara u crkvene stvari - ne donosi dobro državi i crkvi. “... Smatramo nedopustivim da se ove konfuzne, a ipak glasne optužbe na račun ‘opakih i opasnih ideja u crkvi’ ponavljaju u kontinuitetu, i vrlo nezdravim da se one, po nekom pravilu, vezuju za vrijeme litija u Crnoj Gori 2020. Ti ‘neki’ ne mogu, ni u najnespretnijim verbalnim aluzijama, imati veze s vrhom SPC-a u Crnoj Gori, kako su to svojevremeno pojedini beogradski tabloidi pripisivali blaženopočivšem mitropolitu Amfilohiju, a za šta se nadamo da nijesu bile govorničke namjere predsjednika Vučića”, kazali su iz Mitropolije.

Joanikije je izabran za mitropolita crnogorsko-primorskog na Saboru SPC-a krajem maja 2021. On je na tronu naslijedio mitropolita Amfilohija, koji je bio poglavar SPC-a u Crnoj Gori skoro 30 godina. U trenutku dolaska na čelo Cetinjske mitropolije, danima se u brojnim medijima govorilo da je Joanikijev izbor izvjestan, ali da se tome žestoko protivi episkop bački Irinej Bulović, koji je veoma blizak vrhu srbijanske vlasti. Joanikije je na meti crkvenih krugova i režima u Beogradu od marta prošle godine, kad je potpisao pismo kojim se osuđuju navodi iz SPC-a da su studenti koji protestuju u Srbiji - “srpske ustaše”. Ostali potpisnici pisma su mitropoliti njemački Grigorije, žički Justin i zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije, te arhiepiskop zapadnoamerički Maksim i episkop istočnoamerički Irinej.

Komentari

Pročitaj još

Hašimu Tačiju produžen pritvor zbog ratnih zločina

Pritvor bivšem vođi terorističke OVK Hašimu Tačiju produžen je zbog opasnosti od ometanja postupka. Presuda će biti izrečena 16. septembra.

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.