Čvrsto kormilo za mirno more: Kako bi Crna Gora trebalo da se pozicionira u odnosima s komšijskim državama

Crna Gora treba da uspostavi koherentnu vanjsku politiku kako bi poboljšala odnose sa susjednim državama, ističu analitičari.

8
Čvrsto kormilo za mirno more: Kako bi Crna Gora trebalo da se pozicionira u odnosima s komšijskim državama

Da bi Crna Gora sa svim susjednim državama imala zdravije odnose, prije svega je potrebno da dobije nedvosmislenu vanjsku politiku, koja je u ovom trenutku više djeluje kao zbir partijskih kalkulacija, nego na koherentan državni pravac. S najvećim “komšijama”, Srbijom i Hrvatskom, potrebno je obazrivo i pragmatično držanje, prema Sarajevu i Prištini politika bi trebalo da bude transparentna i dosljedna, time onemogućavajući “uvoz sukoba” među narodima koji žive u tim zemljama, a stabilni odnosi s Albanijom mogli bi se iskorisititi za njihovo dalje unapređivanje.

Ovo su ocijenili sagovornici “Vijesti”, odgovarajući na pitanje kako bi Podgorica trebalo da se pozicionira u odnosima sa svojim susjedima, te šta bi trebalo da uradi da te relacija budu podignute na viši nivo. Pitanje odnosa s “komšijama” ponovo je aktuelizovano prošle sedmice, kad je objavljeno da će otpravnik poslova crnogorske ambasade u Zagrebu predstavljati državu na obilježavanju godišnjice hrvatske operacije “Oluja” u Kninu. Ta odluka izazvala je osudu dijela crnogorske javnosti, a predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i mediji bliski režimu u Beogradu oštro su kritikovali izvršnu vlast u Podgorici.

Ipak, i odnosi s Hrvatskom daleko su od idealnog, a “zahladnjeli” su na ljeto 2024, nakon odluke crnogorskog parlamenta da usvoji rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen. Od tada su šef parlamenta Andrija Mandić (Nova srpska demokratija), potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić (Demokrate) i poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević nepoželjni u toj državi. Zagreb je blokirao zatvaranje dva poglavlja (31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika i 14 - Saobraćajna politika) u pregovorima Crna Gore s Briselom, pozivajući se na, između ostalog, otvorena bilateralna pitanja, poput neriješenih graničnih pitanja i školskog broda “Jadran”. Odnosi s Bosnom i Hercegovinom (BIH) i Kosovom takođe su narušeni, više potezima pojedinaca i stranka, negoli državnim akcijama, dok se odnosi s Tiranom u ovom trenutku čine najstabilnijim.

Vlada Milojka Spajića (Pokret Evropa sad) usvojila je početkom jula Strategiju vanjske politike do 2029. godine, ali taj dokument se više bavi tehničkim pitanjima, nego konkretnom diplomatijom. Grgić: strateški okvir već određen. Najuzdrmanije odnose, politički gledano, Podgorica ima s dvije najveće države s kojima se graniči, Srbijom i Hrvatskom. Takve relacije nisu u potpunosti krivica Crne Gore, jer određeni dio odgovornosti u tim računicama nose Vučićeve nezdrave ambicije i vladarske nevolje, kao i hrvatsko “pokazivanje mišića” uslovljavanjem i oteževanjem crnogorskog puta ka Evropskoj uniji (EU).

Za saradnika u nastavi na Fakultetu političkih nauka u Podgorici Mladena Grgića, prvi korak ka ozdravljenju odnosa sa susjedima je da Crna Gora dobije koherentnu vanjsku politiku. Prema njegovim riječima, danas je ta politika u značajnoj mjeri podijeljena između zvanične državne, koju sprovode Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova (MVP), i paralelnih partijskih politika. “Odnosima s Beogradom i Banjalukom prvenstveno se bave prosrpske stranke, a odnosima sa Sarajevom Bošnjačka stranka. U dijalogu sa Zagrebom MVP pokušava da balansira između nastojanja da smiri tenzije i često nekonstruktivnih izjava koje dolaze iz drugih dijelova vlasti”, kazao je on.

Grgić ističe da to nije slučajno, navodeći da zvanična politika služi očuvanju kredibiliteta kod zapadnih partnera, dok je partijska komunikacija prvenstveno usmjerena prema sopstvenom biračkom tijelu. “U takvoj situaciji vanjska politika često djeluje kao zbir partijskih politika i kalkulacija, umjesto kao izraz jasno definisanih državnih interesa”, podvukao je on. “Mala država ne može sebi priuštiti nekoliko paralelnih vanjskih politika”: Grgić foto: Agencija za strane investicije.

Sagovornik je ocijenio da Crna Gora ne bi trebalo da “balansira” između Beograda i Zagreba kao između dvije podjednako moguće geopolitičke orijentacije, jer strateški okvir države već određen: članica je NATO-a, kandidat za članstvo u EU i usklađena je s evropskom vanjskom i bezbjednosnom politikom. Takav okvir, dodaje Grgić, podrazumijeva bliske odnose s Hrvatskom kao saveznicom i članicom EU, ali ne znači da Podgorica treba da izbjegava otvorena bilateralna pitanja ili prihvata svaki zahtjev Zagreba. “Pitanja poput Prevlake, broda ‘Jadran’, sukcesije i ratnog nasljeđa moraju se rješavati strpljivo - kroz institucije, bilateralne komisije i međunarodno pravo, a ne simboličkim rezolucijama i identitetskim nadmetanjem”, konstatovao je.

Grgić je kazao da je Zagreb od 2006. propustio priliku da snažnije razvije ekonomske veze sa Crnom Gorom i tako umanji njenu ekonomsku upućenost na Srbiju, navodeći da je u posljednje vrijeme pristup Zagreba često usredsređen na politički sukob sa jednim dijelom vladajuće većine. “Razlozi za to mogu biti razumljivi iz hrvatske perspektive, ali se time ponekad gubi iz vida šira slika - strateški značaj pristupanja Crne Gore EU. Članstvo u EU dodatno bi i dugoročno vezalo Crnu Goru za evroatlantsku zajednicu i znatno suzilo prostor za eventualnu promjenu njenog vanjskopolitičkog kursa, što je i u interesu Hrvatske”, smatra on.

Pantelić: Hrvatska i Srbija nisu isto. S druge strane, novinar Željko Pantelić rekao je “Vijestima” da Srbija i Hrvatska nisu isto za Crnu Goru i da se ne mogu tretirati na isti način. “Na stranu istorija i što Srbi čine preko 30 odsto stanovništva u Crnoj Gori, a Hrvati manje od jedan odsto, dovoljno je otići na aerodrom u Podgorici ili na autobusku stanicu i pogledati raspored vožnje da bi se shvatila razlika”, navodi on. Pantelić ukazuje da su rodbinske i prijateljske veze između građana Crne Gore i Srbije daleko prisnije i frekventnije od onih s građanima Hrvatske, te da je pokazatelj koliko su te veze jake i otporne na sve maligne uticaje činjenica da ni Milo Đukanović ranije, a ni Vučić sada, “koliko god se trudili da zavade građane dvije zemlje, koristeći se najvulgarnijom propagandom”, nisu u tome uspjeli.

Sagovornik podsjeća i da je trgovinska razmjena Crne Gore sa Srbijom četiri puta veća nego sa Hrvatskom, dok Crna Gora izvozi 15 puta više vrijednu robu u Srbiju nego u Hrvatsku. “Odnos uvoza i izvoza, iako nije pozitivan za Crnu Goru ni sa jednom od dvije države, daleko je manje dramatičan sa Srbijom nego sa Hrvatskom. Sa Srbijom je taj odnos 1 prema 5, dok je sa Hrvatskom izuzetno loš po Crnu Goru, 1 prema 25”, tvrdi on.

“Izbjegavati zamke Beograda, ulazak u EU mijenja odnos sa Zagrebom”: Pantelić foto: Privatna arhiva. Pantelić kaže da bi Podgorica prema Beogradu morala da vodi politiku koja vodi računa o interesima građana Crne Gore koji su ekonomski, poslovno, rodbinski, prijateljski vezani za Srbiju. “Italijani imaju za to izraz ‘fare buon viso a cattivo gioco’. Na našem jeziku nema adekvatnog prevoda, ali bukvalni prevod daje jasnu ideju: ‘dati lijepo lice zloj igri’”, ilustrovao je. Podsjetio je da je interes vlasti u Beogradu da spriječi ulazak Crne Gore u EU, ali da shvata da nemaju dovoljno jake karte da bi to uradio sam i da se Crna Gora previše približila članstvu u EU da bi mogla da bude zaustavljena, dodajući da je vladajuća koalicija u Podgorici srušila par postulata Vučićeve politike.

“Jedan je da EU ne želi države Zapadnog Balkana u svom članstvu, a drugi je da EU ne želi Srbe u EU. Realnost ga je demantovala i koliko je nezadovoljan zbog toga može se zaključiti kroz njegove nastupe, ali i kampanju njegovih marioneta u Crnoj Gori”, rekao je Pantelić. On je ocijenio da Hrvatska prema Crnoj Gori vodi politiku države koja pati od kompleksa više vrijednosti, ali da je politika Zagreba prema Podgorici refleks njihovih relacija prema Beogradu i da će tako biti još dugo. Prema njegovim riječima, Crna Gora interesuje Hrvatsku taman koliko je velika percepcija njene političke blizine Srbiji. “Istovremeno, ne zaboravimo da je BiH prioritet Zagreba u regionalnim okvirima, kao i da Hrvatska ne želi da bude viđena kao balkanska država”, poručio je sagovornik.

Iluzija "bratskih" odnosa. Mladen Grgić mišljenja je da odnose sa Srbijom treba osloboditi floskula o “bratskim odnosima” i postaviti ih na nivo ravnopravnih odnosa dvije suverene države. Navodi da kulturna bliskost, porodične veze i zajednička istorija jesu važne, ali ne mogu biti zamjena za međusobno poštovanje državnog suvereniteta. On je podsjetio da Podgorica i Beograd danas imaju objektivno različite strateške orijentacije - Crna Gora je članica NATO-a i nalazi se u završnoj fazi pregovora sa EU, dok Srbija insistira na vojnoj neutralnosti i ima znatno drugačiji odnos prema Rusiji, Kosovu, Bosni i Hercegovini i evropskoj vanjskoj politici. “Razlikuju se i njihove politike sjećanja, kao i tumačenja gotovo cijelog dvadesetog vijeka. U dominantnom političkom diskursu u Srbiji dogodila se svojevrsna revizija istorije, pa datumi i događaji koji su nas nekada povezivali više nemaju isto značenje. Zbog svega toga, odnosi između dvije države možda ne mogu biti idilični, ali mogu biti korektni, predvidivi i korisni za njihove građane”, pojasnio je. Grgić je ocijenio da najširi realni prostor za saradnju sa Srbijom ostaju ekonomija, infrastruktura, energetika, turizam, obrazovanje, borba protiv kriminala i zaštita prava građana. Međutim, kazao je da je tr

Komentari

Pročitaj još

Sukobi unutar SPC mogu imati posljedice po Crnu Goru

Unutar Srpske pravoslavne crkve se dešavaju sukobi koji bi mogli uticati na Crnu Goru. Treba biti oprezan s optimizmom.

Sukobi unutar SPC mogu imati posljedice po Crnu Goru

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.