Prepoznajemo li u Crnoj Gori principe Gebelsove propagandne prakse?

Miodrag Strugar analizira političku komunikaciju u Crnoj Gori i uticaj narativa koji oblikuju percepciju identiteta i nacionalizma.

0
Prepoznajemo li u Crnoj Gori principe Gebelsove propagandne prakse?

U intervjuu za Antenu M, stručnjak za stratešku komunikaciju Miodrag Strugar diskutuje o političkoj komunikaciji u Crnoj Gori, govoreći o nametnutim narativima i moći koju oni imaju. Strugar ističe da trenutno nemamo 'novog Mandića', već istog, samo s drugačijom retorikom. Političko rebrendiranje funkcioniše kada javnost počne da smatra aktuelni identitet političara važnijim od njegove ranije biografije.

Strugar objašnjava da su narativi koji traju više od decenije oblikovali crnogorski javni prostor, promijenivši tumačenje političkih događaja i značenje pojmova poput nacionalizma i identiteta. Narativ o 'dva nacionalizma' stvorio je percepciju 'razumne sredine' između dvije problematične krajnosti. On naglašava kako se takvi okviri stvaraju i nameću, te kakvu ulogu imaju političari, mediji, civilni sektor i intelektualna zajednica.

Jedan od ključnih principa savremene teorije komunikacija jeste da je stvarnost više stvar percepcije nego onoga što stvarno jeste. Kako se događaji tumače i ko imenuje stvarnost, upravlja percepcijom. Strugar navodi primjere kao što su oslobođenje nasuprot okupaciji ili terorista nasuprot borcu za slobodu. Takođe, ukazuje na narativ da su Srbi u Crnoj Gori sistemski ugroženi, ističući da su ugroženi, zapravo, građani koji ne pripadaju vladajućim partijama.

U razgovoru se dotiče i teze da su Crnogorci 'izmišljena' nacija, koja se ponavlja kroz medije i političke partije, čime se stvara slika koja se prihvata kao istina. Ovaj narativ je doprinio i stvaranju 'spirale tišine', gdje se ponavljanje određenih formulacija u javnom diskursu postavlja kao opštepoznata činjenica.

Strugar ističe da je propaganda zasnovana na principima ponavljanja i normalizacije, gdje se formulacije koje se često ponavljaju počinju doživljavati kao istinite. Kada se određeni narativ dobro pozicionira, dolazi do stvaranja dominantnog interpretativnog okvira koji oblikuje javno mnjenje. Ovaj proces se može vidjeti na primjeru narativa o 'odbrani svetinja', koji je stvorio snažan okvir za oblikovanje društvenog razmišljanja.

U vezi s teze o 'dva nacionalizma', Strugar objašnjava da njihovo stavljanje u istu ravan predstavlja interpretativni okvir koji ne utvrđuje identičnost, već ih prikazuje kao dvije strane istog problema. To pomjera fokus s pitanja ko šta radi na poruku da su svi isti, što je snažan komunikacijski mehanizam.

On takođe ističe važnost provjerljivosti naučnih tvrdnji i postavlja pitanje da li konstrukcije poput 'asimptomatskog nacionalizma' pomažu u razumevanju stvarnosti ili je pojednostavljuju. U političkoj komunikaciji, reframing ili preoblikovanje okvira rasprave se koristi da bi se preusmjerila pažnja na druge teme, kao što su socijalna i ekonomska pitanja.

Komentari

Pročitaj još

Sukobi unutar SPC mogu imati posljedice po Crnu Goru

Unutar Srpske pravoslavne crkve se dešavaju sukobi koji bi mogli uticati na Crnu Goru. Treba biti oprezan s optimizmom.

Sukobi unutar SPC mogu imati posljedice po Crnu Goru

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.