Rusija postaje veliki prodavac zlata u svijetu
Rusija je prodajom zlatnih rezervi pokušala da ublaži budžetski deficit, koji je na najnižem nivou od invazije na Ukrajinu. Ekonomisti upozoravaju na moguće dugoročne posledice.

Rusija je u posljednjih 12 mjeseci postala jedan od najvećih prodavaca zlata u svijetu. Time pokušava da pribavi novac zbog budžetskih problema, ali to ne mora nužno biti znak predstojeće finansijske krize.
Od početka 2026. godine, Rusija je prodala značajne količine svojih zlatnih rezervi dok Kremlj nastoji da ublaži veliki budžetski deficit. Ruska centralna banka je saopštila da su njene zlatne rezerve početkom jula iznosile 73,4 miliona trojskih unci, odnosno 2.282 metričke tone, što je za oko 43,5 metričkih tona manje nego na početku godine. Ove rezerve su na najnižem nivou od početka sveobuhvatne invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Cijena zlata dostigla je rekordne nivoe u prva četiri mjeseca 2026. godine, u prosjeku iznosila oko 4.800 dolara (4.210 eura) po unci, prije nego što se spustila na oko 4.000 dolara po unci. Prodaja zlata vjerovatno je Moskvi donijela više od pet milijardi dolara. Ekonomistkinja Elina Ribakova iz Petersonovog instituta za međunarodnu ekonomiju ističe da prodaja zlata ukazuje na pritisak na deficit i izvore njegovog finansiranja.
Ruski budžet se suočava sa velikim pritiskom zbog povećanja izdvajanja za odbranu, koja finansira rat u Ukrajini. Ministarstvo finansija je upozorilo da će prekoračenje planiranih ratnih troškova u 2026. godini iznositi najmanje 28 milijardi dolara. Troškovi odbrane su se više nego učetvorostručili u odnosu na 2021. godinu, a u 2025. godini iznosili su oko 16 biliona rubalja (204 milijarde dolara; 178 milijardi eura).
Kris Vifer, finansijski analitičar iz Moskve, smatra da je ruska prodaja zlata značajna, ali ne i panična. On naglašava da zlato koje je prodato uglavnom dolazi iz Nacionalnog fonda blagostanja, a ne iz Centralne banke Rusije. Vifer dodaje da je zlato postalo ključna likvidna komponenta fonda, što omogućava prodaju sredstava kada su potrebna, posebno u teškim vremenima.
Ribakova se slaže da Rusija, kao jedan od najvećih proizvođača zlata, ima mogućnost da brzo obnovi prodate rezerve. Prema podacima vlade, rashodi saveznog budžeta i deficit mogli bi u 2026. godini premašiti zvanične planove za više od bilion rubalja (12,85 milijardi dolara).
Iako se očekuje da će budžetski deficit iznositi 1,6 odsto BDP-a, povećani prihodi od nafte i gasa, podstaknuti višim cijenama zbog rata u Iranu, pomažu Moskvi da ublaži budžetske probleme. Ribakova naglašava da su cijene nafte i prihodi od nafte i gasa ključni faktori za finansiranje rata.
Vifer upozorava na dugoročne posledice trenutnog pristupa, ističući da to može stvoriti deformacije u privredi i podjele unutar vlade. On zaključuje da, iako Rusija može pronaći novac za sada, problemi koje stvara ovaj pristup mogu imati ozbiljne posledice u budućnosti.
Komentari
Sukobi unutar SPC mogu imati posljedice po Crnu Goru
Unutar Srpske pravoslavne crkve se dešavaju sukobi koji bi mogli uticati na Crnu Goru. Treba biti oprezan s optimizmom.

Povezani članci
Popularno u Politika
- Mandić pozvao funkcionere na sjednicu o budućnosti koalicije ZBCG
- Nimanbegu: Građanski koncept države nikada nije zaživio u punom zamahu
- Osmani: SAD spriječile "mnogo veći napad Srbije" nakon Banjske
- Miloš Medenica optužuje ministra Šaranovića i bezbjednosni sektor
- Zašto suzavac na Trgu nezavisnosti vjerovatno vodi pravo do BIA i Beograda
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.





