Jović: Smisao proširenja EU treba da bude rješavanje problema, a ne ponižavanje susjednih država

Dejan Jović, profesor međunarodnih odnosa, ističe da bi proširenje EU trebalo da bude usmjereno na rješavanje problema, a ne na ponižavanje susjednih zemalja. Komentariše i put Crne Gore ka EU.

4
Jović: Smisao proširenja EU treba da bude rješavanje problema, a ne ponižavanje susjednih država

Dejan Jović, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Zagrebu, istakao je da je Hrvatska iskoristila proces pridruživanja drugih zemalja Evropskoj uniji (EU) za postizanje svojih specifičnih ciljeva. On je u intervjuu agenciji MINA kazao da bi smisao proširenja trebalo biti rješavanje problema, a ne blokiranje i ponižavanje susjednih zemalja.

Govoreći o EU putu Crne Gore, Jović je naglasio da je primanje u Uniju uvijek stvar političke odluke aktuelnih članica. "Crna Gora je promjenom vlasti pokazala da njena stabilnost ne zavisi od jedne partije i jednog lidera, što je ubrzalo njen put prema Uniji", naveo je Jović.

Prema njegovim riječima, EU je htjela da vidi da li je istina da evropski put Crne Gore zavisi od toga ko je na vlasti. "Pokazalo se da su najave da bi Crna Gora, ako Demokratska partija socijalista (DPS) padne, mogla krenuti putem Rusije, da bi mogla poništiti nezavisnost Kosova, bile potpuno pogrešne", kazao je Jović.

On je dodao da se ništa od toga nije dogodilo i da je zemlja ostala na evropskom putu. "I dodatno se udaljila i od Rusije i od Srbije, što se vidi po reakcijama u tim zemljama. To je odagnalo bojazni koje je EU imala o budućnosti Crne Gore", rekao je Jović.

Upitan da li je učinjeno dovoljno na reformskom putu, pogotovo u pogledu nerasvijetljenih afera, Jović je kazao da "pitanje šta je dovoljno". "Nijedna zemlja nije bila sasvim spremna za članstvo u EU, nijedna nije ušla bez problema, a mnoge su samo simulirale reforme. Iluzija je očekivati da bi zemlja-kandidatkinja trebala da bude bezgrešna i savršena ako želi da uđe u Uniju", kazao je Jović.

Prema njegovim riječima, u tim zahtjevima za ispunjavanjem uslova ima nekog skrivenog imperijalizma. "Koji pretpostavlja da će zemlje Balkana postati evropske tek kad postanu iste kao i države zapadne Evrope. Oni koji to traže, zapravo zagovaraju promjenu ne samo režima nego i identiteta, istorijskih okolnosti u kojem su zemlje-kandidatkinje oblikovale sebe same, a to je nemoguće", dodao je Jović.

On smatra da ulazak u EU, a posebno u završnoj fazi, jeste prilika da se rasvijetle afere i da se intenziviraju istrage. "Jer nakon što se uđe u Uniju, pojavljuje se period opuštanja, kad vlast kaže: 'ušli smo u EU, to znači da smo dobili potvrdu da smo odlični, sada više ne moramo ništa'. Moglo bi se dogoditi da se ono što je postignuto u fazi prije ulaska poništi", kazao je Jović.

On je naveo da EU ima manje moći nad zemljama članicama nego nad državama kandidatkinjama. "Neke od njih su pokazale da su se nakon ulaska u EU vratile nacionalističkim ili antiliberalnim politikama", rekao je Jović.

Upoređujući proces pristupanja Crne Gore i Hrvatske, Jović je rekao da primjer Hrvatske pokazuje kako se nakon ulaska u EU zemlja može brzo opustiti i vratiti nekim starim praksama. "Neposredno nakon ulaska, došlo je do krize političkog sistema, pa je 2015. vladu bilo teško sastaviti", rekao je Jović.

On je kazao da se Hrvatska po ulasku u EU opet okrenula nacionalizmu. "Prvi put nakon 2004. došlo je do raskidanja koalicijske vlade između HDZ-a i SDSS-a, partije Srba iz Hrvatske", dodao je Jović.

Prema njegovim riječima, Hrvatska nije razriješila probleme oko razgraničenja sa drugim zemljama i danas ima otvorena pitanja sa svim susjedima osim sa Mađarskom. "Ta etnonacionalistička politika vidi se i u vanjskoj politici – ne samo u odnosima prema Srbiji, nego i prema Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori", naveo je Jović.

Jović je kazao da se u Hrvatskoj smanjio broj ravnodušnih prema EU. "Danas je podrška Uniji vrlo visoka, oko 75 odsto. Ali nacionalizam nije nestao – rekao bih čak da se povećao otkako je država ušla u Uniju", kazao je Jović.

On je naglasio da ulazak u Uniju često može biti razlog zašto i nacionalističke snage pristaju na taj kompromis, jer znaju da će u Uniji njihova zemlja biti moćnija nego ako ostane izvan EU.

Govoreći o uslovima koje Hrvatska nameće Crnoj Gori u procesu pristupanja EU, Jović je rekao da većina zahtjeva ima veze s istorijskim temama kao što su Drugi svjetski rat i rat iz 90-ih, a takođe i sa identitetskim pitanjima. "Sadašnja hrvatska vlada vodi vanjsku etnopolitiku, a tema 'domovinskog rata' je vrlo važna", kazao je Jović.

On je upozorio da smanjena podrška EU u Hrvatskoj može imati destabilizujuće posljedice za međuetničke odnose u Crnoj Gori. "Crnogorska vlast izabrana je demokratski i sasvim je legitimna", rekao je Jović.

Odgovarajući na pitanje da li bi Hrvatska mogla da stopira Crnu Goru na EU putu, Jović je rekao da svaka zemlja može stopirati svaku kandidatkinju, ali da će to zavisiti od volje članica EU. "Ne znam kakvo je to savezništvo ako se druga zemlja tretira kao proruska", kazao je Jović.

Govoreći o ratnim zločinima, Jović je istakao da nijedna od zemalja koje su bile involvirane u rat u 90-tim nije učinila dovoljno da procesuiraju zločine, a Hrvatska i Crna Gora nisu dovoljno razriješile to pitanje.

Komentari

Pročitaj još

Italija i Španija uvele međusobne kontrole zbog migranata

Italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani najavio je obnovu primjene Šengenskog sporazuma sa Španijom poslije opasnosti od novog priliva migranata iz Afrike.

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.