Ako ne uzvratimo tehnofašistima, nećemo imati budućnost
Novinar Gil Duran upozorava na opasnosti tehnoloških magnata koji napuštaju demokratske vrijednosti i zagovaraju fašističke ideje. Njegova nova knjiga analizira uticaj ovih moćnika na društvo.

Dok su Ilon Mask, Piter Til i njima slični postajali sve bogatiji i uticajniji, novinar Gil Duran tvrdi da su gotovo potpuno napustili demokratske vrijednosti i pronašli idealnu vlast koja im omogućava da ostvaruju svoje ciljeve.
U aprilu je Gilu Duranu trajno zabranjen pristup društvenoj mreži Iks, čiji je vlasnik Ilon Mask, zbog objave od svega dvije riječi. Duran je odgovarao na objavu tehnološke kompanije Palantir, koja je predstavila svoj manifest u 22 tačke pod nazivom “Tehnološki manifest”. U njemu se veličaju američka “tvrda moć”, zapadna kultura i oružje zasnovano na vještačkoj inteligenciji, osuđuje politika inkluzivnosti i zagovara obavezno služenje nacionalne službe. Duranov odgovor glasio je: “TLDR: fašizam.”
Kako ističe Duran tokom video-razgovora, javljajući se iz San Franciska, nije prekršio nijedno pisano pravilo mreže Iks, što, kako kaže, dovodi u pitanje Maskov navodni “apsolutizam slobode govora”. Pretpostavlja da je zabrana možda povezana sa njegovom prethodnom objavom, u kojoj je prikazao naslovnicu svoje nove knjige “Štreberski Rajh: fašizam Silicijumske doline i rat protiv demokratije”.
Osnovna teza knjige jeste da velike tehnološke kompanije više nisu saveznik društva, jer su njihovi milijarderski vlasnici preuzeli ekonomsku i političku moć i usmjeravaju sudbinu planete prema sopstvenim, neobičnim i apokaliptičnim vizijama. Duran tvrdi da upotreba izraza “fašizam” nije pretjerivanje. Proučio je više definicija tog pojma, uključujući one koje su ponudili Umberto Eko, Robert Pakston i Džejson Stenli, i zaključio da pokret “Učinimo Ameriku ponovo velikom” (MAGA), koji predvodi Donald Tramp, ispunjava sva obilježja fašizma.
“To je kult zasnovan na osjećaju ogorčenosti, koji nastoji da ukloni svoje neprijatelje tako što ih demonizuje apsurdnom i nadrealnom propagandom. Ta propaganda iskorišćava strahove ljudi u vezi sa javnim redom i mirom, kao i pitanjima roda i seksualnosti, kako bi osvojila vlast i uspostavila trajnu hijerarhiju koju fašisti smatraju moralnim poretkom svijeta i univerzuma. Uz to, prisutan je i snažan nacionalistički i militaristički ton”, objasnio je Duran.
Iz toga, kaže Duran, proizlazi da je i Silicijumska dolina “fašistička, jer se u potpunosti svrstala uz fašistički pokret. To je njihovo sredstvo za osvajanje moći”. Malo ko bi mogao osporiti tu povezanost nakon što su se čelnici kompanija Meta, Gugl, Epl, Amazon i OpenAI postrojili iza Donalda Trampa na njegovoj drugoj predsjedničkoj inauguraciji. Tome treba dodati i sada već ugašeno Maskovo “Odjeljenje za vladinu efikasnost” (DOGE), kojem je bilo omogućeno da sprovodi masovna otpuštanja zaposlenih u saveznoj administraciji, kao i Palantirovu tehnologiju nadzora zasnovanu na vještačkoj inteligenciji, koja je korišćena za sprovođenje deportacija u okviru američke Službe za imigraciju i carine.
Prema Duranovim riječima, riječ je o odnosu od kojeg obje strane imaju korist: tehnološki milijarderi pomogli su Trampu i njegovoj porodici da postanu milijarderi zahvaljujući ulaganjima u kriptovalute, a zauzvrat su dobili unosne državne ugovore, kao i slobodu od regulatornog nadzora i strožih pravila. Osim toga, Duran smatra da je “Silicijumska dolina postala fašistička zato što je prihvatila ekstremnu ideologiju tehnološke nadmoći”.
Dok MAGA pokret obećava povratak u mitsku slavnu prošlost, “tehnofašisti”, kako ih naziva Duran, nude viziju mitske slavne budućnosti. “Bićemo među zvijezdama. Bićemo u svemiru. A sve što treba da uradimo jeste da uklonimo svakoga ko nam stoji na putu dok ubrzavamo razvoj tehnologije ka toj brzoj, nasilnoj, gotovo božanskoj transcendenciji, koju ćemo ostvariti ako samo potrošimo dovoljno energije i dovoljno računarske snage da ostvarimo sopstveni ciklus tehnološkog procvata”, kaže Duran.
Sve to može zvučati gotovo kao teorija zavjere, ali Duran ističe da za svoje tvrdnje ima mnogo dokaza. Kao primjere navodi Maskov gest koji su mnogi protumačili kao nacistički pozdrav, kao i njegovu izjavu da je empatija “temeljna slabost zapadne civilizacije”. Podsjeća i da je osnivač Palantira Piter Til još 2009. godine napisao da “više ne vjeruje da su sloboda i demokratija međusobno spojive”, kao i da je održao seriju predavanja u kojima je sugerisao da bi Greta Tunberg mogla biti antihrist.
Duran pominje i Marka Andresena, izvršnog direktora investicione kompanije Andresen Horovic, koji je u svom “Manifestu tehno-optimista” parafrazirao Filipa Tomaza Marinetija, jednog od autora Musolinijevog “Fašističkog manifesta”, napisavši: “Tehnologija mora predstavljati nasilni napad na sile nepoznatog kako bi ih primorala da se pokore čovjeku.” Duran, novinar i bivši politički savjetnik, u knjizi veoma detaljno prikazuje veze između svih tih ljudi, a kako primjećuje, riječ je isključivo o muškarcima, kao i porijeklo njihovih često neobičnih uvjerenja, od kojih mnoga polaze od pretpostavke da su svi koji ne pripadaju njihovom krugu ili se protive njihovim ciljevima lako zamjenjivi i nevažni.
Objašnjenje svih njihovih međusobno isprepletenih ideologija zahtijevalo bi mnogo vremena, ali, ukratko, riječ je o uvjerenju da su važnije milijarde ili čak bilioni ljudi koji će tek biti rođeni u budućnosti. “A jedini način da se oni rode jeste da ova mala grupa bijelih tehnoloških moćnika i milijardera donese ispravne odluke kako bi čovječanstvo, uz pomoć vještačke inteligencije i tehnologije, postalo transhumano i višeplanetarno. Kada postanu milijarderi, mnogi od njih počnu da vjeruju da su superiorniji od svih ostalih. Zbog toga su posebno skloni ovakvom načinu razmišljanja”, uvjerava Duran.
On (50) je gotovo potpuna suprotnost ljudima o kojima piše. Sin je meksičkih imigranata iz radničke klase u Kaliforniji i prvi član svoje porodice koji je završio fakultet. Odrastao je u skromnim materijalnim uslovima. “To me je očvrsnulo i usadilo mi nepokolebljivu odanost običnim ljudima, nasuprot mnogim bogatim i moćnim ljudima sa kojima sam tokom života provodio mnogo vremena”, priča on.
Duran u svojoj knjizi porijeklo ovog pokreta pronalazi u dva ključna izvora. Prvi je knjiga “Suvereni pojedinac”, koju su 1997. godine napisali američki investitor Džejms Dejl Dejvidson i Vilijam Ris-Mog, nekadašnji glavni urednik lista Tajms i ugledni BBC-jev komentator, ujedno i otac Džejkoba Ris-Moga. Autori su u toj knjizi predvidjeli da će digitalni alati, poput interneta i kriptovaluta, otvoriti put ka privatizovanoj, korporativnoj, neregulisanoj i postdemokratskoj budućnosti, u kojoj će vladati bogati, moćni i praktično nikome odgovorni pojedinci.
Dvije decenije kasnije iz tih ideja razvijen je koncept takozvanih “država mreža”, digitalnih zajednica koje bi bile izvan nadležnosti nacionalnih država, koji je popularizovao Baladži Srinivasan, nekadašnji partner u investicionoj kompaniji Andresen Horovic. Drugi izvor je Kertis Jarvin, bivši programer i samouki politički filozof sklon upotrebi psihodeličnih droga, kojeg često nazivaju kumom pokreta poznatog kao “mračno prosvjetiteljstvo”. U blogovima koje je anonimno objavljivao krajem prve decenije ovog vijeka, Jarvin je izložio pogled prema kojem je liberalna demokratija doživjela neuspjeh jer nije uspjela da obezbijedi društveni napredak. Kao jedan od razloga naveo je to što su institucije, poput obrazovanja i medija, dospjele pod kontrolu onoga što je nazivao “katedralom”. Kao rješenje predlagao je masovno otpuštanje državnih službenika, osmislio je čak i skraćenicu RAGE (Retire All Government Employees - “penzionisati sve državne službenike”), i postavljanje “nacionalnog izvršnog direktora”, odnosno, kako je sam rekao, diktatora. Jarvin je razmatrao “humaniju alternativu genocidu” za postupanje prema građanima koje je smatrao neproduktivnim, zbog čega je kasnije morao da odbacuje optužbe da zagovara bjelačku nadmoć ili rasističke ideologije.
Duran smatra da se, kada se zagrebe ispod površine, vidi da Jarvinove ideje imaju mnogo zajedničkog sa nacističkom ideologijom, samo su prilagođene savremenoj desničarskoj ideologiji internet doba. Oba ova izvora vjerovatno bi ostala gotovo nepoznata da nije bilo Pitera Tila, čovjeka koji se nalazi u središtu političkog zaokreta Silicijumske doline udesno. Til je stekao ogromno bogatstvo ulažući u brojne tehnološke kompanije u ranoj fazi razvoja: najprije u PejPal, a zatim u Fejsbuk, Spotifaj, Linkdin, Palantir, OpenAI i mnoge druge.
On je bio prvi istaknuti predstavnik tehnološkog sektora koji je javno podržao Donalda Trampa, još u julu 2016. godine, a zatim je ubijedio i druge da učine isto. Među njima je bio i Mark Andresen, koji je izjavio da je mjesec dana nakon Trampove pobjede na izborima 2024. godine polovinu svog vremena provodio u Mar-a-Lagu. Tilu se knjiga “Suvereni pojedinac” toliko dopala da je napisao novi predgovor za njeno izdanje iz 2020. godine.
Istovremeno je preduzimao i konkretne korake ka stvaranju sopstvene “države mreže”. Najprije je podržao neuspjeli projekat takozvanog “nastanjivanja mora”, koji je predviđao osnivanje plutajućih država u međunarodnim vodama, a zatim projekat Prospera, posebne ekonomske zone na jednom ostrvu u Hondurasu. Prospera je osnovana 2017. godine uz odobrenje honduraške vlade, a prema navodima medija finansirali su je i Baladži Srinivasan, Mark Andresen i Sem Altman iz OpenAI-ja. Projekat nastoji da privuče tehnološke startap kompanije nudeći im labaviju regulativu, niske poreze i privredu naklonjenu kriptovalutama.
Komentari
Italija i Španija uvele međusobne kontrole zbog migranata
Italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani najavio je obnovu primjene Šengenskog sporazuma sa Španijom poslije opasnosti od novog priliva migranata iz Afrike.
Povezani članci
Popularno u Politika
- Mandić pozvao funkcionere na sjednicu o budućnosti koalicije ZBCG
- Nimanbegu: Građanski koncept države nikada nije zaživio u punom zamahu
- Osmani: SAD spriječile "mnogo veći napad Srbije" nakon Banjske
- Miloš Medenica optužuje ministra Šaranovića i bezbjednosni sektor
- Zašto suzavac na Trgu nezavisnosti vjerovatno vodi pravo do BIA i Beograda
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.






