Mandić najavljuje istorijski otklon od Vučića: O Crnoj Gori odlučivaće se u Crnoj Gori

Andrija Mandić, lider Nove srpske demokratije, na obilježavanju 150 godina od bitke na Fundini, naglasio je da će se o budućnosti Crne Gore odlučivati isključivo u Crnoj Gori, što predstavlja značajan otklon od politike Beograda.

2

Andrija Mandić, lider Nove srpske demokratije, na obilježavanju 150 godina od bitke na Fundini, naglasio je da će se o budućnosti Crne Gore odlučivati isključivo u Crnoj Gori. Ove riječi sadrže politički najvažniju poruku njegovog govora: o Crnoj Gori odlučivaće se u Crnoj Gori. Mandić je time najavio vjerovatni istorijski otklon od politike predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, kao i od koncepta prema kojem se odluke važne za Srbe u regionu donose u Beogradu.

Mandić nije direktno pomenuo Vučića, ali njegove riječi su teško posmatrati izvan konteksta nedavne izjave predsjednika Srbije da je sa Mandićem posljednji put razgovarao prije dva ili tri mjeseca i da sada 'ne zna o čemu bi razgovarali'. Odgovor je stigao sa Fundine: Niko, pa ni predsjednik Srbije, nema pravo da određuje ko je među ovdašnjim Srbima 'dovoljno dobar Srbin', ko može da ih predstavlja i kakvu politiku mora da vodi.

Ovaj stav ima posebnu težinu za političara koji je cijelu deceniju bio najpouzdaniji oslonac zvaničnog Beograda. Mandić pokušava da srpsku politiku u Crnoj Gori definiše kao samostalnu i autohtonu, a Srbe kao narod koji svoja prava ostvaruje u sopstvenoj državi: bez političkog tutorstva sa strane. Takođe, tvrdnja da srpstvo u Crnoj Gori nije uvezeno niti stvoreno političkim nalogom dodatno osnažuje ovu poziciju.

Mandić je naglasio da srpstvo vjekovima raste u crnogorskim crkvama, manastirima i narodnoj poeziji, bez potrebe za potvrdom savremenih vlastodržaca. Ovaj govor označava raskid sa praksom prema kojoj se legitimitet srpskim političarima u Crnoj Gori dodjeljuje ili oduzima u zavisnosti od odnosa sa vlašću Srbije.

Suština nove Mandićeve politike je jasna: crnogorski Srbi nijesu politička ispostava Beograda, a njihov identitet i pravo da predstavljaju sopstveni narod ne zavise od naklonosti Vučića ili bilo koje vlasti u Srbiji. Mandić je povukao granicu između bliskosti i podređenosti, naglašavajući da razgovor i ekonomska saradnja sa Srbijom ne mogu biti osnov za političku hijerarhiju koja bi donosila odluke izvan Crne Gore.

Govor na Fundini predstavlja odricanje od koncepta 'srpskog sveta' u njegovom političkom značenju. Mandić je istakao da kulturna, obrazovna, vjerska i ekonomska saradnja ne smije postati politički projekat koji ugrožava nezavisnost država. Njegova izjava da će se o budućnosti Crne Gore odlučivati isključivo u Crnoj Gori označava kraj takvog koncepta.

Prema njegovim riječima, Srbi u Crnoj Gori mogu pripadati zajedničkom kulturnom i istorijskom prostoru sa Srbijom, a da njihova politička adresa ostane Crna Gora. Mandić je također naglasio da je važno prihvatiti višenacionalnu stvarnost savremene Crne Gore, odbacujući projekt etnofederalizacije koji bi doveo do trajnih podjela.

On je poručio da svi narodi svoja prava ostvaruju kroz domaće institucije, te da nacionalne posebnosti ne smiju biti osnov za političku podjelu. Mandić je naglasio da Srbi ne moraju birati između nacionalnog identiteta i lojalnosti Crnoj Gori, već mogu biti slobodni građani države u kojoj žive.

Ukoliko Mandić i Nova srpska demokratija budu dosljedno slijedili ovaj koncept, najveći dobitnik biće Crna Gora, država koju svi njeni građani prihvataju kao svoju. To bi bila Crna Gora u kojoj se pripadnost državi ne dokazuje odricanjem od nacionalnog identiteta i gdje nijedan narod ne mora tražiti političku zaštitu izvan njenih granica.

Mandićev govor može biti istorijski trenutak u njegovoj političkoj karijeri, jer je jasno povučena granica između bratskih odnosa sa Srbijom i prava Beograda da utiče na unutrašnje političke odluke u Crnoj Gori. Da li je ovo trajni otklon ili reakcija na trenutno zahlađenje odnosa sa Vučićem, pokazaće budući potezi. Politička samostalnost se ne dokazuje jednim govorom, već odlukama koje se donose kada su pritisci najveći.

Komentari

Pročitaj još

Italija i Španija uvele međusobne kontrole zbog migranata

Italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani najavio je obnovu primjene Šengenskog sporazuma sa Španijom poslije opasnosti od novog priliva migranata iz Afrike.

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.