Gaza u sjenci svjetske pažnje: Koliko smo daleko od mira?

U posljednjih pola godine, pažnja svjetske javnosti bila je usmjerena na odnose SAD i Irana, dok je situacija u Gazi zapostavljena. Izraelske odbrambene snage su, međutim, bile aktivne u ovom periodu.

2
Gaza u sjenci svjetske pažnje: Koliko smo daleko od mira?

U poslednjih pola godine, pažnja svetske javnosti bila je usmerena na odnose SAD i Irana, kao i na globalnu situaciju izazvanu ratom na Bliskom istoku. Zbog toga deluje da je situacija u Pojasu Gaze pala u zaborav, odnosno da je zapostavljena od strane svetskih medija i analitičara koji se bave ovim regionom.

Međutim, izgleda da su Izraelske odbrambene snage (IDF) u periodu od kraja juna do početka avgusta bile naročito aktivne na ovom prostoru, koristeći globalnu usmerenost svetske javnosti na druga pitanja.

Ono što je karakteristično za poslednjih mesec dana u izraelskom političkom životu kada je reč o pitanju Gaze jeste nova inicijativa jevrejskih udruženja koja se zalažu za stvaranje novih naselja. Te organizacije su čak organizovale marš do teritorije Gaze, koja je ograđena žicom i ogradom, 19. i 20. jula, sa zahtevom da se obnove jevrejska naselja koja su uklonjena 2005. godine, kada se IDF povukao iz te oblasti.

Kako se ne bi dogodilo da neko od učesnika marša pokuša da pređe ogradu, izraelska vojska izdala je upozorenje i saopštila da će intervenisati ukoliko se učesnici ne budu kretali rutom koja im je određena. Marš su podržali radikalni članovi izraelske vlade, poput ministra za nacionalnu bezbednost Itamara Ben-Gvira i ministra finansija Bezalela Smotriča, dok je vladajuća stranka Likud premijera Benjamina Netanjahua bila jedan od sponzora skupa.

Jedna od ključnih ličnosti koja je učestvovala u organizaciji ove akcije bila je Danijela Vajs, liderka pokreta Načala, koja već duže vreme promoviše ovu politiku. Ona je tokom juna i jula održala nekoliko konferencija na kojima je pozvala na izraelsko naseljavanje Gaze, ne obazirući se mnogo na osude međunarodne javnosti koje su usledile nakon toga, posebno iz Evropske unije.

Da bi uopšte došlo do posete izraelskog premijera Vašingtonu, Netanjahu je napravio ustupak u vezi sa Gazom kako bi bile raspoređene "Izvršne snage bezbednosti", prenio je izraelski Kanal 12. Isti izvor navodi da je akcija sprovedena zajedno sa izraelskim ambasadorom u SAD Jehielom Lajterom i savetnicima američkog predsednika, te da je reč o "gestu prema Trampu" kako bi Bela kuća promenila stav o neprihvatanju posete izraelskog premijera.

Zato je njegova vlada dan pre odlaska u Vašington odobrila ulazak 200 vojnika u oblast Rafe, na jugu Pojasa Gaze. Tramp je ubrzo nakon sahrane Lindzija Grejema, 30. jula, objavio na društvenoj mreži Truth Social da je Odbor za mir doneo odluku kojom se odobrava "razoružavanje Hamasa i svih ostalih" militantnih grupa u Gazi. Ostaje, međutim, pitanje da li će na to pristati predstavnici ove militantne grupe, s obzirom na to da je gotovo istovremeno načinjen diplomatski korak u Ankari, verovatno kako bi turska strana bila pridobijena da ne podrži ili spreči njihovo razoružavanje.

Nova odluka izraelske vlade, Netanjahu je 5. avgusta izjavio da Izrael "nije pristao" na uslove Odbora za mir o razoružavanju Hamasa i da se IDF neće povući sa "trenutnih linija" dok Hamas ne bude potpuno razoružan. Ta objava očigledno je u suprotnosti sa planom koji podržavaju SAD o početnom izraelskom povlačenju, a zanimljivo je da se na zvaničnu izjavu čekalo čak četiri dana nakon objavljivanja plana.

Tokom juna, a naročito tokom jula 2026. godine, snage IDF-a izvele su nekoliko racija i granatiranja položaja Hamasa širom Pojasa Gaze. Napadi su nastavljeni, pa je 2. avgusta IDF saopštio da je eliminisao Salema Džamala Abdul Rahmana Abu Labada, koji predvodi elitnu jedinicu Nuhba u okviru Hamasa. Istom prilikom ubijen je i Mohamed Jatib, komandant bataljona Magazi u vojnom krilu ove organizacije.

Dok su trajali ovi napadi, međunarodni akteri i posrednici pokušavali su da pronađu kompromisno rešenje. Trampov Odbor za mir je 1. avgusta predstavio kompletan tekst mirovnog plana za Gazu, prema kojem će 14 dana nakon prihvatanja dokumenta od svih učesnika biti određena Mapa puta za njegovo sprovođenje, čiji rok može biti produžen. U prvom i drugom principu eksplicitno je navedeno da će se Izrael povući iz Gaze radi uspostavljanja mira, dok je za Hamas i palestinske frakcije predviđena "obustava vojnih operacija".

Nakon toga Nacionalni komitet za upravljanje Gazom preuzeće upravljanje tom oblašću u skladu sa ovlašćenjima koja je ranije dobio od Odbora za mir. Ono što može uneti nove probleme u čitav proces uspostavljanja mira jeste nova odluka izraelske vlade. Izrael uslovljava povlačenje iz Gaze razoružanjem Hamasa.

Komentari

Pročitaj još

Američki kongresmeni traže sankcije za zvaničnike RS

Dvostranačka grupa američkih kongresmena pozvala je Trampa da uvede sankcije zvaničnicima Republike Srpske zbog saslušanja autora izvještaja o negiranju genocida.

Američki kongresmeni traže sankcije za zvaničnike RS

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.