Ustavni sud: Mandat sutkinje Međedović nije mogao biti prekinut mimo Ustava

Ustavni sud Crne Gore usvojio je žalbu nekadašnje sutkinje Fetije Međedović, ukinuo presudu Vrhovnog suda i predmet vratio na ponovni postupak. Sudovi nijesu suštinski ispitali njen ključni navod o prijevremenom prekidu mandata.

2
Ustavni sud: Mandat sutkinje Međedović nije mogao biti prekinut mimo Ustava

Ustavni sud Crne Gore usvojio je ustavnu žalbu nekadašnje sudije Ustavnog suda Fetije Međedović, ukinuo presudu Vrhovnog suda Crne Gore i predmet vratio tom sudu na ponovni postupak i odlučivanje, jer redovni sudovi nijesu suštinski ispitali njen ključni navod – da joj Ustavom garantovani devetogodišnji mandat nije mogao biti prijevremeno prekinut Ustavnim zakonom za sprovođenje Amandmana na Ustav, donijetim prostom većinom, mimo razloga za prestanak funkcije propisanih samim Ustavom.

Međedović je 17. novembra 2011. godine izabrana za sudiju Ustavnog suda na mandat od devet godina, koji je trebalo da traje do novembra 2020. godine. Međutim, nakon ustavnih promjena i izbora novog sastava Ustavnog suda, njena funkcija prestala je 27. decembra 2013. godine, gotovo sedam godina prije isteka mandata, bez pojedinačne odluke Skupštine o prestanku funkcije ili razrješenju koju bi mogla osporavati.

„Amandmanima na Ustav iz 2013. godine izmijenjeni su način izbora sudija Ustavnog suda i trajanje njihovog mandata i uvedena kvalifikovana većina za njihov izbor i razrješenje. Tim amandmanima, međutim, nije uveden novi osnov za prijevremeni prestanak mandata tadašnjih sudija“, objašnjavaju u Ustavnom sudu.

Kako dodaju, Sud je upozorio da bi prihvatanje takve mogućnosti vodilo „ustavnoj anarhiji“, jer bi se ustavnim zakonima za sprovođenje budućih reformi, prostom većinom, mogli mijenjati Ustavom propisani uslovi za prestanak mandata najviših državnih organa – pa bi se na isti način moglo omogućiti raspuštanje Skupštine, smjena Vlade ili razrješenje predsjednika države.

Međedović je nakon prestanka funkcije koristila pravo na naknadu zarade, a potom ostvarila pravo na penziju. U parničnom postupku tražila je od države naknadu štete u visini razlike između zarade koju bi ostvarivala kao sudija Ustavnog suda i penzije koju je primala, za period od 1. novembra 2016. do 18. juna 2020. godine.

Osnovni, Viši i Vrhovni sud odbili su njen zahtjev, smatrajući da joj je funkcija prestala po sili zakona izborom novog sastava Ustavnog suda, da posebna odluka Skupštine o razrješenju nije bila potrebna i da nije imala legitimno očekivanje da ostvaruje zaradu do isteka mandata.

Ustavni sud ocijenio je da su redovni sudovi pretjerano formalističkim pristupom propustili da suštinski ispitaju navode o prijevremenom prekidu Ustavom garantovanog mandata. U odluci je naglašeno da ni politički i diskrecioni karakter odluka najviših državnih organa ne može dovesti do njihovog potpunog izuzimanja iz sistema djelotvorne sudske zaštite kada proizvode neposredna pravna dejstva prema konkretnom licu.

Ustavni sud je zaključio da je predmet Međedović otkrio ozbiljan problem u funkcionisanju sistema podjele vlasti i uticaja na nezavisnost sudija Ustavnog suda, pravnu sigurnost i vladavinu prava. Sudovi su propustili da utvrde, slijedeći međunarodne standarde, da je došlo do kršenja nezavisnosti i stalnosti mandata, čime u praksi nije obezbijeđeno ovo jezgrovito pravo na način kako je Ustavom garantovano.

Komentari

Pročitaj još

Američki kongresmeni traže sankcije za zvaničnike RS

Dvostranačka grupa američkih kongresmena pozvala je Trampa da uvede sankcije zvaničnicima Republike Srpske zbog saslušanja autora izvještaja o negiranju genocida.

Američki kongresmeni traže sankcije za zvaničnike RS

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.