Trka s vremenom za generacijski san: Hoće li „28by28“ ostati samo slogan
Crna Gora se suočava s izazovima na putu ka članstvu u EU do 2028. godine, dok stručnjaci upozoravaju na realnost procesa pristupanja.
Ako bi završetak pregovora bio pomjeren na početak 2027. godine, posmatrajući činjenice, procedure i dosadašnju praksu EU, onda 2028. godina nesumnjivo postaje veoma ambiciozan rok, kazala je za Pobjedu Andrea Popović, direktorica Mreže za evropske politike.
Ono što je tiho proklamovano kao cilj crnogorskog integracionog procesa, vremenom je postalo iskaz generacijskog sna – Crna Gora 28. članica Evropske unije 2028. godine, a sve oličeno u, sada već čuvenoj, „28by28“ paroli. Slogan koji krasi čak i avione državne avio-kompanije postao je simbol borbe za ostvarenje nacionalnog cilja broj jedan, koji je na momente znao ujediniti skoro sve društveno-političke aktere u zemlji.
Ipak, vrijeme je neumoljiv faktor, a 15 preostalih poglavlja, u kombinaciji sa kratkim rokovima za njihovo zatvaranje, ozbiljno izazivaju Crnu Goru i njen, kako se često može čuti sa raznih evropskih adresa, ambiciozan plan. Između ohrabrujućih izjava, poput one Marte Kos da nije istina da Crna Gora neće biti članica 2028. ako ne zatvori sva poglavlja ove godine, i onih nešto pesimističnijih koje u fokus stavljaju članstvo do kraja decenije, nalazi se matematika.
Ona najprije upućuje na činjenicu da proces ratifikacije ugovora o pristupanju nove članice EU obično traje od 16 mjeseci do dvije godine. Osim toga, treba napomenuti i da od momenta formalnog zatvaranja posljednjih poglavlja, pa do trenutka kada započne ratifikacija u zemljama članicama, prođe najmanje nekoliko mjeseci, tokom kojih se finalizuje, zatim u Evropskom parlamentu odobrava, i na kraju potpisuje ugovor o pristupanju.
Parelelno sa procesom zatvaranja pregovaračkih poglavlja, u Briselu je formirana ad hoc Radna grupa koja se bavi izradom pristupnog ugovora sa našom državom. Nema sumnje da je to jasan signal da se uveliko priprema mjesto za Crnu Goru kao prvu narednu članicu, što je i glavna poruka Samita EU – Zapadni Balkan održanog u Tivtu u junu ove godine.
Savršeni scenario podrazumijevao bi da Podgorica dobije zeleno svjetlo za zatvaranje posljednjih poglavlja tokom druge polovine decembra, kao i da potom, u prvim mjesecima 2027. godine bude potpisan pristupni ugovor, pod uslovom da on u tom roku bude izrađen. Takvu mogućnost priželjkuju i crnogorski zvaničnici, o čemu svjedoči i izjava glavnog pregovarača Predraga Zenovića koji je u martu ove godine kazao da se nada potpisivanju ugovora najkasnije na samom početku sljedeće godine.
- Nakon potpisivanja ovog ugovora, slijedi njegova ratifikacija u parlamentima država članica i to obično traje od 18 mjeseci do dvije godine, što se poklapa sa 2028. godinom kada Crna Gora pretenduje da postane članica EU - naveo je on tada.
Ako bi završetak pregovora bio pomjeren na početak 2027. godine, posmatrajući činjenice, procedure i dosadašnju praksu EU, onda 2028. godina nesumnjivo postaje veoma ambiciozan rok, kazala je za Pobjedu Andrea Popović, direktorica Mreže za evropske politike – MASTER.
Ona dodaje da se u domaćoj javnosti mnogo veći problem krije u jednoj pogrešnoj percepciji procesa.
- Često se stvara utisak da zatvaranjem svih pregovaračkih poglavlja praktično završavamo evropski put. U stvarnosti, tada počinje njegova politički najzahtjevnija faza. Zatvaranje pregovaračkih poglavlja ne znači automatski i članstvo u Evropskoj uniji. Nakon toga slijedi finalizacija Ugovora o pristupanju, njegovo pravno usaglašavanje, potpisivanje, saglasnost Evropskog parlamenta, odluka Savjeta Evropske unije, a zatim ratifikacija u svih 27 država članica, u skladu sa njihovim ustavnim procedurama. Upravo je ta faza često potpuno izostavljena iz javne komunikacije, iako je riječ o završnom političkom testu procesa pristupanja - navodi ona.
Kako kaže, ratifikacija nije administrativna formalnost niti puka potvrda prethodno donesenih odluka.
- Ona predstavlja završni čin pristupnog procesa u kojem svaka država članica, u skladu sa svojim ustavnim poretkom, pojedinačno potvrđuje da prihvata prijem nove članice u Evropsku uniju. To znači da od trenutka zatvaranja pregovora Crna Gora više neće odgovarati samo na pitanja Evropske komisije. Moraće da uvjeri svih 27 država članica da je prijem Crne Gore u Evropsku uniju u njihovom političkom, ekonomskom i bezbjednosnom interesu. Upravo zbog toga završna faza procesa više neće zavisiti isključivo od kvaliteta reformi koje sprovede Crna Gora. Ona će zavisiti i od političke dinamike unutar same Evropske unije.
Na dinamiku završne faze mogu uticati okolnosti koje nijesu povezane sa napretkom Crne Gore, od prijevremenih izbora u pojedinim državama članicama, preko promjene parlamentarnih većina, do redefinisanja prioriteta evropske politike proširenja. To ne možemo posmatrati kao slabost Crne Gore, već kao sastavni dio načina na koji funkcioniše proces odlučivanja u Evropskoj uniji - navodi sagovornica Pobjede.
Ona upozorava da će odluka o prijemu novih članica biti donesena u politički znatno složenijem okruženju nego što je to bio slučaj prije deset ili petnaest godina.
Popović je podsjetila na slučaj Hrvatske i njihovu završnicu pregovora.
- Hrvatska je pregovore završila u junu 2011. godine, Ugovor o pristupanju potpisan je u decembru iste godine, a punopravna članica Evropske unije postala je 1. jula 2013. godine. Dakle, dvije godine protekle su između završetka pregovora i formalnog članstva, i to u politički stabilnijem evropskom okruženju nego danas - navodi ona.
Podsjećanja radi, 10. juna 2011. godine tadašnji predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo objavljuje da EK predlaže Savjetu EU zatvaranje preostala četiri poglavlja sa Hrvatskom. Dvije sedmice nakon toga, Evropski savjet donosi političku odluku o završetku pregovora. Nakon toga, 30. juna Hrvatska zatvara zadnja četiri pregovaračka poglavlja. Nadalje je uslijedilo potvrđivanje nacrta Ugovora od strane Odbora stalnih predstavnika, da bi potom 17. septembra 2011. poljski premijer Donald Tusk donio u Zagreb nacrt Ugovora o pristupanju. Prvog decembra iste godine Evropski parlament odobrava Ugovor o pristupanju Hrvatske, da bi 5. decembra Savjet EU za opšte poslove dao konačno zeleno svjetlo. Nedugo nakon toga, Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović i premijerka Jadranka Kosor potpisali su Ugovor o pristupanju. Uslijedio je Referendum u Hrvatskoj, na kojem je za ulazak u EU glasalo 66,27 posto građana. Prvog dana februara 2012. godine Slovačka prva ratifikuje hrvatski pristupni ugovor. Proces ratifikacije trajao je do juna naredne godine, nakon čega Hrvatska zvanično postaje članica 1. jula 2013.
U iščekivanju formalnog učlanjenja u EU i svih benefita koje ono donosi, crnogorski građani, na bazi onoga što je dominantan narativ, na 2028. godinu gledaju kao na period kada će njihova država biti dio evropske porodice. Ipak, Popović napominje da tokom pristupanja Evropskoj uniji kvalitet javne komunikacije predstavlja sastavni dio kvaliteta upravljanja procesom.
- Upravo zbog toga komunikacija o rokovima mora biti zasnovana na objektivno provjerljivim činjenicama, a ne na procjenama čije ostvarenje ne zavisi isključivo od države kandidata. U ovom trenutku mnogo je preciznije govoriti o stepenu ispunjenosti završnih mjerila, preporukama iz godišnjih izvještaja Evropske komisije, dinamici zatvaranja pregovaračkih poglavlja i administrativnoj spremnosti institucija nego o tačnom datumu pristupanja - navodi direktorica MASTER-a.
Da je Crna Gora u kontinuitetu ostvarivala rezultate koje je sama planirala u pregovaračkom procesu, danas bi u završnu fazu pregovora ušla sa znatno većim političkim kredibilitetom. Evropska komisija godinama u svojim izvještajima ponavlja gotovo identične preporuke u oblastima vladavine prava, pravosuđa, borbe protiv korupcije i reforme javne uprave. To pokazuje da dio vremena nije izgubljen zbog procedura u Briselu, već zbog činjenice da reformski prioriteti nijesu bili praćeni jednako uvjerljivim rezultatima, navela je Popović, zaključujući i da je najveći nesporazum u domaćoj javnosti uvjerenje da ispunjavanje pregovaračkih kriterijuma automatski proizvodi članstvo.
Ona ističe da postoje pokazatelji koji se mogu pratiti, mjeriti i provjeriti, ali da striktno datum formalnog članstva nije takav pokazatelj. - Upravo zbog toga mislim da bi komunikacija državnih institucija trebalo da bude usklađena sa logikom samog pregovaračkog procesa. Ukoliko je određeni rok postavljen kao politički cilj, potrebno je istovremeno jasno saopštiti koje pretpostavke moraju biti ispunjene da bi taj cilj bio ostvariv, koje od njih zavise od Crne Gore, a koje od dinamike odlučivanja unutar Evropske unije. Jedan od osnovnih principa politike proširenja jeste kredibilitet procesa. On podrazumijeva da političke poruke budu usklađene sa stvarnim stepenom ispunjenosti kriterijuma. Ukoliko javna komunikacija stvara očekivanja koja nijesu zasnovana na objektivno ostvarivim pretpostavkama, ne dovodi se u pitanje samo kredibilitet saopštenog roka, već i kredibilitet institucija koje tim procesom upravljaju - kaže sagovornica Pobjede.
Dodaje da bi najodgovorniji model komunikacije bio da država javnosti redovno predstavlja napredak kroz objektivne pokazatelje - koliko je završnih mjerila ispunjeno, koje su preporuke Evropske komisije realizovane, koje nijesu i zbog čega.
- Ne bih rekla da su 2029. ili 2030. godina postale realnije zato što se proces pristupanja iznenada promijenio. Pravila i završne procedure bili su poznati i u trenutku kada je promovisan cilj članstva 2028. godine. I tada je bilo poznato da nakon zatvaranja pregovaračkih poglavlja slijede Ugovor o pristupanju, saglasnost Evropskog parlamenta i ratifikacija u svih 27 država članica, što je proces čije trajanje Crna Gora ne može kontrolisati - navodi Popović.
Upravo zbog toga je, kako kaže, 2028. godinu od početka trebalo predstavljati kao političku ambiciju, a ne kao gotovo izvjestan ishod.
Komentari
Američki kongresmeni traže sankcije za zvaničnike RS
Dvostranačka grupa američkih kongresmena pozvala je Trampa da uvede sankcije zvaničnicima Republike Srpske zbog saslušanja autora izvještaja o negiranju genocida.

Povezani članci
Popularno u Politika
- Mandić pozvao funkcionere na sjednicu o budućnosti koalicije ZBCG
- Nimanbegu: Građanski koncept države nikada nije zaživio u punom zamahu
- Osmani: SAD spriječile "mnogo veći napad Srbije" nakon Banjske
- Miloš Medenica optužuje ministra Šaranovića i bezbjednosni sektor
- Zašto suzavac na Trgu nezavisnosti vjerovatno vodi pravo do BIA i Beograda
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.





