Putinov novi zakon ukida državljanstvo Rusima koji pobjegnu od rata
Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je zakon koji uvodi restriktivne mjere protiv ruskih državljana u inostranstvu. Zakon se odnosi na one koji su osuđeni u odsustvu i smatraju se da izbjegavaju izvršenje kazne.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se uvode privremene restriktivne mjere protiv ruskih državljana koji žive u inostranstvu, a koji su osuđeni u odsustvu i za koje se smatra da "izbjegavaju izvršenje kazne". Kako prenosi portal EUalajv, zakon "O privremenim restriktivnim mjerama protiv lica koja se nalaze van Ruske Federacije i izbjegavaju izvršenje kazne", potpisan je 4. avgusta i stupa na snagu odmah po objavljivanju.
Zakon se odnosi na sve osobe van Rusije koje su osuđene po bilo kom članu Krivičnog zakonika, kao i na one protiv kojih su donijete pravosnažne administrativne odluke po politički osjetljivim odredbama, uključujući "diskreditovanje" oružanih snaga, kršenje pravila o statusu "stranog agenta", učešće u "nepoželjnim organizacijama", pozive na uvođenje sankcija Rusiji ili osporavanje njenog teritorijalnog integriteta. Mnoge od ovih odredbi vlasti redovno koriste protiv antiratnih aktivista, nezavisnih novinara i opozicionih ličnosti koji su napustili zemlju nakon početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022.
Ministarstvo pravde vodiće poseban registar takvih osoba, a glavni tužilac ili njegov zamjenik imaće pravo da dodaju imena na listu. Nakon upisa u registar, osoba se suočava sa mjerama poput zamrzavanja bankovnih računa u Rusiji i blokiranja aplikacija za elektronsko bankarstvo i transfera novca, zabrane prodaje ili prenosa imovine i vozila (uključujući i putem punomoćja); zabrane korišćenja državnog portala za usluge i elektronskih potpisa; uskraćivanja većine konzularnih usluga u inostranstvu, uključujući izdavanje ili obnavljanje međunarodnih pasoša (jedini izričiti izuzetak je izdavanje potvrde kojom se potvrđuje da je osoba živa).
Među mjerama je i nemogućnost registracije kao preduzetnik ili samozaposleni radnik, dobijanja kredita, primanja državnih davanja ili ovlašćivanja drugih lica da djeluju u njihovo ime. Pravni stručnjaci organizacije za zaštitu ljudskih prava Prvi odsjek ocjenili su da kumulativni efekat ovih mjera predstavlja "efektivno oduzimanje državljanstva" ili "građansku smrt": država zadržava mogućnost da osobu krivično goni i zahtijeva od nje poštovanje zakona, dok joj istovremeno oduzima praktična prava koja su inače povezana sa ruskim državljanstvom.
Stotine hiljada Rusa napustile su zemlju nakon 24. februara 2022. godine. Konzervativne procjene navode da ih je oko 650.000 i dalje u inostranstvu; šire procjene broja onih koji su otišli (uključujući i privremene odlaske) kreću se od 800.000 do više od milion ljudi. Najveći pojedinačni talas odlazaka - nekoliko stotina hiljada ljudi, prema nekim procjenama između 300.000 i 400.000 u nedjeljama nakon 21. septembra 2022. uslijedio je poslije Putinove odluke o djelimičnoj mobilizaciji, kada su vojno sposobni muškarci bježali kako bi izbjegli regrutaciju.
Mnogi drugi, uključujući stručnjake iz IT sektora, preduzetnike i profesionalce, otišli su ranije ili kasnije iz kombinacije političkih, ekonomskih i poslovnih razloga, nastojeći da nastave rad i razvoj kompanija van Rusije, pod ograničenjima koja je nametnula ratna situacija. Nove mjere dolaze u trenutku kada se Rusija suočava sa stalnim nedostatkom ljudstva na frontu. Ruski izvori i ukrajinski zvaničnici navode da se unutar Kremlja razgovaralo o mogućem novom talasu mobilizacije nakon izbora za Državnu dumu u septembru 2026. godine, možda već u oktobru, koji bi mogao obuhvatiti od 100.000 do čak 300.000 do 500.000 muškaraca. Iako konačna odluka još nije donijeta, a Kremlj i dalje naglašava "dobrovoljno" regrutovanje putem ugovora, vremenski trenutak donošenja zakona o pravima državljana ukazuje na odlučnost Moskve da pojača kontrolu nad dijasporom koja je napustila zemlju baš kako bi izbjegla takve pozive.
Komentari
Politika kasabe: Ulcinj kao nacionalni posjed ili građanska država?
Izjava Nika Đeljošaja da je Ulcinj albanski grad izaziva zabrinutost zbog opasnosti od etničke podjele. Autor ukazuje na značaj građanske Crne Gore nasuprot nacionalizmu.

Povezani članci
Popularno u Politika
- Mandić pozvao funkcionere na sjednicu o budućnosti koalicije ZBCG
- Nimanbegu: Građanski koncept države nikada nije zaživio u punom zamahu
- Osmani: SAD spriječile "mnogo veći napad Srbije" nakon Banjske
- Miloš Medenica optužuje ministra Šaranovića i bezbjednosni sektor
- Zašto suzavac na Trgu nezavisnosti vjerovatno vodi pravo do BIA i Beograda
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.






