Različite percepcije obilježavanja Oluje u Hrvatskoj i Srbiji

Obilježavanje Oluje izaziva različite reakcije u Hrvatskoj i Srbiji. Dok Hrvatska slavi pobjedu, Srbija ističe tragediju etničkog čišćenja.

1

Mediji u Hrvatskoj i Srbiji, kao i ranijih godina, prate obilježavanje "Oluje" iz dijametralno suprotnih perspektiva. U Hrvatskoj, godišnjica se slavi kao državni praznik, obilježavajući Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, uz 31. godišnjicu vojno-policijske operacije Oluja, koja je, prema stavu u Hrvatskoj, rezultirala oslobođenjem okupiranih teritorija od pobunjeničke vlasti.

Međutim, ovogodišnje obilježavanje odvija se u sjenci nesuglasica između Vlade i kabineta predsjednika, s obzirom na to da je predsjednik zabranio učešće hrvatskih vojnika na vojnoj paradi u Parizu. Načelnik Glavnog štaba, koji je postupio po toj naredbi, izgubio je povjerenje Vlade. Središnja svečanost planirana je za 5. avgust u Kninu, a vlasti upozoravaju na mjere opreza zbog visokih temperatura koje ovih dana vladaju Hrvatskom. Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) iskoristila je priliku da kritikuje gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića zbog nedostatka hrvatskih zastava na glavnom zagrebačkom trgu na Dan pobjede.

U Srbiji, mediji koriste drugačiju terminologiju, govoreći o "najvećem zločinu etničkog čišćenja poslije Drugog svjetskog rata". Prema podacima, u samo 48 sati područje bivše Republike Srpske Krajine bilo je "etnički očišćeno", uz oko 2.000 ubijenih ili nestalih Srba i više od 220.000 prognanih. Centar Veritas potvrđuje ove podatke, opisujući događaj kao najveći egzodus civilnog stanovništva u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Takođe, ruska ambasada u Beogradu saopštila je da je Oluja postala "jedna od najtragičnijih stranica novije istorije Balkana", optužujući NATO i Evropsku uniju za posebnu odgovornost.

U Bosni i Hercegovini, društvo je podijeljeno, a Srbija i Republika Srpska već godinama zajednički organizuju "Dan sjećanja na stradale i prognane Srbe". Ove godine ceremonija je održana 4. avgusta u Mrkonjić Gradu. Neki izvještaji povezuju Oluju sa kasnijom operacijom "Maestral" u Bosni i Hercegovini, tvrdeći da su hrvatske i "muslimanske" snage ubile dodatnih 655 i protjerale oko 125.000 srpskih stanovnika. Hrvatski analitičar Davor Đenero naglašava da i Hrvatska i Bosna i Hercegovina griješe jer godišnje obilježavanje Oluje ne stavlja dovoljno naglaska na širi kontekst operacije, uključujući Splitsku deklaraciju.

Komentari

Pročitaj još

Politika kasabe: Ulcinj kao nacionalni posjed ili građanska država?

Izjava Nika Đeljošaja da je Ulcinj albanski grad izaziva zabrinutost zbog opasnosti od etničke podjele. Autor ukazuje na značaj građanske Crne Gore nasuprot nacionalizmu.

Politika kasabe: Ulcinj kao nacionalni posjed ili građanska država?

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.