Vlast i opozicija ignorisali preporuke CDT-a o izboru šefa države

Da vlast i opozicija neće da prihvate preporuke civilnog sektora prilikom usvajanja zakona - već jedino žele tehnički da “našminkaju” propise - pokazale su ne samo izmjene akata o izboru odbornika i poslanika i finansiranju partija, već i promjene Zakona o izboru predsjednika Crne Gore, usvojene ove sedmice.

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) predlagao je strankama vlasti i opozicije da se taj propis izmijeni na način da se uvede pravičniji sistem potvrđivanja kandidatura za šefa države, precizno uredi drugi krug predsjedničkih izbora, propišu jasni rokovi za odlučivanje po izbornim žalbama i pooštri kontrola trošenja budžetskih sredstava za kampanju. Međutim, od navedenih preporuka skoro nijedna nije uvažena.

Izmjene su, kako je i navela Vlada koja je bila njihov predlagač, tehničke, terminološke, bez suštinskog zadiranja u pitanja koja je CDT identifikovao kao ključna (kandidature, jemstvo, rokovi Ustavnog suda, finansiranje kampanje). CDT je bio član neformalne radne grupe koja je radila na izmjenama izbornih zakona, a nju su još činili najjači subjekti vlasti i opozicije, Pokret Evropa sad i Demokratska partija socijalista, predstavnici Vlade, Agencije za sprečavanje korupcije, ODIHR-a (Kancelarija OEBS-a) i Centra za monitoring.

Vlada je u obrazloženju izmjena navela da se one donose zbog usklađivanja terminologije s važećim izbornim zakonodavstvom, odnosno Zakonom o izboru odbornika i poslanika, u kom je naziv “Državna izborna komisija” (DIK) promijenjen u “Centralna izborna komisija”. Takođe, uočena je potreba da se precizira odredba kojom se uređuje utvrđivanje nevažećih glasačkih listića, kako bi se otklonile moguće nejasnoće u njenoj primjeni.

CDT je u sugestijama naveo da je posebnu pažnju trebalo posvetiti pitanjima potvrđivanja kandidatura za predsjednika i sprovođenja drugog kruga izbora. “Dosadašnja praksa pokazala je da postojeći model potvrđivanja kandidatura ne pruža dovoljne garancije zaštite integriteta izbornog procesa. Javnost je u više navrata opravdano sumnjala da su pojedine kandidature potvrđivane na osnovu falsifikovanih potpisa, gdje je došlo do neovlašćenog prikupljanja i korišćenja ličnih podataka građana”, podsjetili su.

CDT ističe da posebnu pažnju zahtijeva uređenje drugog kruga predsjedničkih izbora. “Vlada je ovo pitanje pokušala da adresira Predlogom zakona, utvrđenim na sjednici 2. jula, ali veliki broj važnih procesnih i materijalnih aspekata i dalje ostaje neuređen”, kazali su. Jedna od preporuka je kreirati novi sistem potvrđivanja kandidatura na izborima, jer, kako je objašnjeno, međunarodne preporuke upućuju na to da bi biračima trebalo da bude dozvoljeno da potpisom podrže više od jedne liste ili kandidata/kinja.

CDT napominje da u uporednoj praksi postoji sistem koji podrazumijeva polaganje određenog izbornog jemstva (novca), koje ne bi bilo preveliko i koje bi se dobijalo nazad ukoliko bi učesnici izbora prešli određeni procenat glasova na izborima. “Ukoliko se ostane pri sistemu prikupljanja potpisa, moraju se uspostaviti jasna pravila za njihovu provjeru u skladu s međunarodnim standardima”, istakli su.

CDT je ukazao da zakonom treba precizirati nedoumice vezane za drugi krug predsjedničkih izbora i precizirati rokove za odlučivanje po izbornim žalbama. Podsjećaju da je tokom izbora 2023. započet postupak sprovođenja drugog kruga izbora, a da prethodno nije bilo odlučeno o žalbama iz prvog kruga.

Jedna od preporuka CDT-a bila je i preciziranje pravila i kontrole budžetskih sredstava za izborne kampanje. Podsjetili su da kontrola i transparentnost finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja i dalje predstavlja jednu od slabih tačaka izbornog sistema. CDT podsjeća na situaciju iz 2023, kad je jedan predsjednički kandidat prijavio da tokom izborne kampanje nije imao nijedan trošak, dodajući da ostaje otvoreno pitanje na šta je potrošio novac koji je od države dobio za troškove kampanje.

CDT je istakao da kredibilitet izmjena izbornog zakonodavstva zavisi ne samo od sadržaja predloženih rješenja već i od kvaliteta procesa kroz koji se do njih dolazi. Poručili su da izborna pravila moraju biti oblikovana kroz transparentan, inkluzivan i odgovoran proces, zasnovan na preporukama međunarodnih i domaćih posmatrača. “Smatramo da je, prije razmatranja pojedinačnih rješenja, neophodno naglasiti da izmjene Zakona o izboru predsjednika Crne Gore ne mogu biti zamjena za sveobuhvatnu izbornu reformu”, naveli su.