Bliski istok na ivici totalnog rata: Eskalacija bez presedana
Na Bliskom istoku se dešava eskalacija sukoba uz uključivanje novih aktera, dok američke snage reaguje na iranske napade.

Iako je djelovalo da će nakon obustave američkih napada na Iran diplomatija dobiti primat u odnosu na dalju eskalaciju sukoba, posljednji događaji pokazuju da rat ide u pravcu širenja jer se u njega uključuje sve veći broj aktera. Ono što treba da zabrine sve regionalne aktere i zainteresovane strane u sukobu jeste širenje rata na teritorije koje nijesu bile zahvaćene njime, naročito na Saudijsku Arabiju i Irak.
Čak je jedan iranski dron pogodio američki tanker za gas blizu luke Damijeta u Egiptu 29. jula. Razmjena vatre između SAD i Irana postala je učestalija, a iranske oružane snage izvršile su napad na vazdušnu bazu Muvafak Salti u Jordanu u trenutku dok je trajala obustava američkih napada nakon 13 učestalih granatiranja položaja širom Irana.
Mnogi analitičari tumače ovakav potez iranske strane kao odgovor na prijetnje koje su iznijeli američki zvaničnici, kao i na moguće najave novih napada tokom komemoracije i susreta koji su pratili sahranu republikanskog senatora Lindzija Grejma u Vašingtonu. Tramp je odmah poručio da će ih “udariti do smrti” i da će Iran “dobiti batine” zbog pokušaja “da nas pogodi sa pet raketa”.
Ono što je naročito interesantno u vezi s iranskim udarima na Jordan jeste tvrdnja njihovih zvaničnika da su tada navodno pogođena tri američka aviona F-35, dok je još toliko oštećeno. Takve navode je teško provjeriti u ovom trenutku, a i da se to zaista desilo teško bi bilo povjerovati da je američka strana spremna da prizna bilo kakav gubitak, s obzirom na dosadašnju politiku nepriznavanja gubitaka u ratu.
CENTCOM se odmah oglasio da su presretnute sve rakete, ali ono što budi sumnju jesu satelitski snimci koji su se pojavili na Telegram kanalima iz baze Muvafak Salti, na kojima se vide požari pored hangara u kojima se čuvaju vojni avioni. Američke snage u regionu brzo su uzvratile u noći između 29. i 30. jula gađajući položaje u Ormuskom moreuzu (ostrvo Kešm, Bandar Abas), gradove uz granicu s Irakom (Ahvaz, Horamšahr), kao i Bušer u Persijskom zalivu.
Na odgovor iranske strane nije se dugo čekalo, pa su u noći između 30. i 31. jula izvršeni napadi dronovima na američku bazu “Šejh Isa” u Bahreinu, gađanjem vojne infrastrukture. Uz to, nekoliko tankera u Ormuskom moreuzu napadnuto je 31. jula, dok je dio bio primoran da se vrati u luke.
Kako prenosi Volstrit džurnal, američko rukovodstvo na čelu s predsjednikom Donaldom Trampom razmatra novu seriju vazdušnih napada visokog intenziteta na položaje širom Irana radi uništenja njihovih vojnih i infrastrukturnih kapaciteta. Prema tim navodima, plan je predstavio admiral Bred Kuper, komandant CENTCOM-a, s namjerom da onemogući dalje gađanje američkih baza iranskim raketama.
Ono što upada u oči jeste da se ova vijest kosi s dosadašnjim objavama pojedinih američkih medija. Tako je nedavno portal Aksios prenio da se Kuper zalaže za obustavljanje kampanje protiv Irana jer je ona dostigla “granice svoje efikasnosti”. Logičan razlog za dalju eskalaciju mogao bi biti primoravanje iranskih zvaničnika na pregovore zbog nedostatka raketa za presretače THAAD i Patriot, čije su zalihe, prema pojedinim izvještajima, na rekordno niskom nivou. Drugi razlog mogli bi biti pojačani efekti ekonomske krize na američku privredu, koji štete rejtingu Republikanske partije uoči novembarskih izbora.
Svjetski poznata agencija Rojters javlja da je potpisan sporazum o isporuci kineskih PVO raketa Iranu vrijedan od 60 do 70 miliona eura. Prema tom dogovoru, iranske vlasti trebalo bi da prime od 300 do 400 raketa QW-12 i FN-16 MANPADS kratkog dometa (od šest do osam kilometara). Osnovna karakteristika ovih raketa jeste gađanje ciljeva u vazduhu na malim visinama, što ukazuje da se iransko rukovodstvo preventivno priprema za eventualni desant ili novu seriju vazdušnih napada SAD.
Neki vojni eksperti vjeruju da se kineska pomoć iranskoj vojsci ogleda u navođenju iranskih dronova putem kineskih satelita, kao i u dostavljanju detaljnih snimaka položaja američkih snaga u regionu.
Za razliku od nekih prethodnih, izvještaj američkog Instituta za istraživanje rata, koji je nedavno objavljen, navodi da su se unutar iranskog vjerskog i političkog rukovodstva formirale tri struje. Prvu čine ministar vanjskih poslova Abas Arakči, predsjednik Masud Pezeškijan i predsjednik parlamenta – Medžlisa Muhamed Galibaf. Prema tim navodima, ova struja je raspoložena za pregovore s američkom stranom i kompromisno rješenje.
Drugu grupu čine krugovi oko Revolucionarne garde na čelu s njenim komandantom Ahmadom Vahidijem. Ono što je zajedničko za ove dvije grupe jeste da obje žele kontrolu nad Ormuskim moreuzom, ali se ne slažu oko ciljeva i načina na koji to postići. Treću grupu, “Pajdari front”, čine radikalni krugovi koji ne podržavaju nikakve razgovore s američkom stranom, a predvodi ih Said Džalili, savjetnik ajatolaha Modžtabe Hamneija.
Nesposobnost američke strane da garantuje bezbjednost zalivskih monarhija kulminirala je nakon najnovije eskalacije i razmjene vatre s Iranom. Kako prenosi Njujork tajms, oko 300 predstavnika javnog, političkog i akademskog života u Jordanu potpisalo je peticiju kojom traži povlačenje američkih snaga sa teritorije njihove zemlje.
Uz to, 30. jula izbio je oštar sukob u parlamentu Kuvajta jer je tokom rasprave otkriveno da su “američke snage dobile ovlašćenje da koriste teritoriju” te države za napad na Iran. Ove činjenice samo potvrđuju ranije napise svjetskih medija o rastu nepovjerenja prema SAD u zalivskim zemljama.
Kao odgovor na gađanje položaja i objekata saudijske državne naftne kompanije “Aramko” od strane Huta iz Jemena i šiitskih milicija iz Iraka, vojne snage Saudijske Arabije i SAD izvršile su 29. jula napade širom Iraka. Napadnuti su gradovi Niniva, Kirkuk i Amerli na sjeveru zemlje, Basra na jugu, Karbala i Babil u centralnom dijelu blizu prijestonice Bagdada, kao i mjesta duž granice s Iranom. To su uglavnom glavna uporišta šiitskih milicija, a prve informacije govore da je stradalo više od 15 pripadnika ovih militantnih organizacija.
Komentari
Trampova opsesija Grenlandom ne jenjava: Ponovo se igrao s vještačkom inteligencijom
Donald Tramp ponovo skreće pažnju na Grenland, objavom na Truth Social. Njegove poruke reflektuju ozbiljne diplomatske tenzije.

Povezani članci
Popularno u Politika
- Mandić pozvao funkcionere na sjednicu o budućnosti koalicije ZBCG
- Nimanbegu: Građanski koncept države nikada nije zaživio u punom zamahu
- Osmani: SAD spriječile "mnogo veći napad Srbije" nakon Banjske
- Miloš Medenica optužuje ministra Šaranovića i bezbjednosni sektor
- Zašto suzavac na Trgu nezavisnosti vjerovatno vodi pravo do BIA i Beograda
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.






