Milatović traži od Ustavnog suda obustavu prenosa Dvorca na Kruševcu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović podnosi inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, tražeći obustavu prenosa Dvorca na Kruševcu u privatnu svojinu.

3
Milatović traži od Ustavnog suda obustavu prenosa Dvorca na Kruševcu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović podnijeće Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš i zatražiti obustavu izvršenja spornih odredbi, ocjenjujući da se njima nezakonito omogućava prenos Dvorca na Kruševcu sa pripadajućim zemljištem iz državne u privatnu svojinu, čime se, kako navodi, krše Ustav, Zakon o zaštiti kulturnih dobara i javni interes.

"Uprkos jasnim i argumentovanim upozorenjima o neustavnom i nezakonitom djelovanju, Skupština je ponovo usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš", piše u saopštenju. Umjesto zaštite Dvorca na Kruševcu kao dijela kulturne baštine Crne Gore i odgovornog upravljanja državnom imovinom, kako se navodi, državljani Crne Gore ponovo svjedoče njenom krčmljenju i prevođenju javnog dobra u privatni interes. "Građani su poslanicima dali mandat da štite javni interes i državnu imovinu, a ne da je, dijele i preusmjeravaju u privatne ruke", ističe se.

Predsjednik Milatović je prethodno vratio ovaj zakon Skupštini na ponovno odlučivanje, jasno ukazujući da se njime dvorac Kruševac sa pripadajućim zemljištem nezakonito iz državne prebacuje u privatnu svojinu. "Riječ je o više od 1.000 kvadratnih metara objekata u kojima je smješten Muzej savremene umjetnosti Crne Gore i gotovo 35.000 kvadratnih metara zemljišta koje čini park u centru Podgorice. To je zaštićena kulturna baština, ključni javni prostor i državna imovina višemilionske vrijednosti koja pripada svim građanima Crne Gore", ocijenjeno je u saopštenju.

Ustav obavezuje državu da štiti kulturnu baštinu, dok, kako se navodi, član 42 Zakona o zaštiti kulturnih dobara izričito i nedvosmisleno zabranjuje otuđenje nepokretnog kulturnog dobra u državnoj svojini. "Park u kojem se igraju naša djeca nije i ne može postati ničije privatno vlasništvo. Muzej, park i zaštićeno kulturno dobro moraju ostati trajno dostupni građanima Podgorice i cijele Crne Gore", ističe se.

Prema informacijama, Milatović će Ustavnom sudu podnijeti inicijativu za ocjenu saglasnosti ovog zakona sa Ustavom Crne Gore i zatražiti obustavu izvršenja osporenih odredbi do donošenja odluke Ustavnog suda. "Usvojenim zakonskim rješenjima, posebno odredbama člana 2 predloženog zakona, kojima se dvorac 'Kruševac' u Podgorici sa pripadajućim zemljištem prenosi u privatnu svojinu potomaka dinastije Petrović Njegoš, direktno se krše temeljne ustavne norme, sistemski zakoni i međunarodni standardi", piše u saopštenju.

Milatović je ocijenio da je prenošenje Dvorca 'Kruševac' u privatnu svojinu suprotno ustavnoj obavezi države da štiti i očuva kulturnu baštinu. "Ustav Crne Gore u članu 78 stav 2 izričito propisuje da država štiti prirodnu i kulturnu baštinu. Dvorac 'Kruševac' u Podgorici, sa pripadajućim kompleksom i parkovskom površinom, predstavlja nepokretno kulturno dobro od izuzetnog istorijskog i kulturnog značaja za Crnu Goru, u kojem su decenijama unazad smještene i javne institucije kulture, poput Muzeja savremene umjetnosti. Prenošenje ovakvog dobra u privatnu svojinu predstavlja direktan udar na ustavnu dužnost države da očuva, zaštiti i održi kulturnu baštinu u javnom interesu", navodi se u saopštenju.

Milatović je ukazao da Zakon o zaštiti kulturnih dobara izričito propisuje da se nepokretno kulturno dobro u državnoj svojini ne može otuđiti, ocjenjujući da usvajanje zakona kojim se ta odredba zaobilazi u konkretnom slučaju predstavlja opasan pravni presedan, narušava pravnu sigurnost i podriva hijerarhiju pravnih propisa u Crnoj Gori.

U ustavnopravnoj analizi ovog predloga nužno je uzeti u obzir praksu Evropskog suda za ljudska prava, koji dosljedno zauzima stav da države imaju široko polje slobodne procjene u definisanju ekonomske, socijalne i kulturne politike, kao i u zaštiti istorijskog i kulturnog nasljeđa. Evropska konvencija ne garantuje apsolutno niti bezuslovno pravo na povraćaj ili sticanje istorijske imovine, naročito ukoliko to direktno ugrožava javni interes, opštu dostupnost kulturnih dobara i ustavnu obavezu države da upravlja dobrima od opšteg značaja. U sudskoj praksi, javni interes institucija i građana da slobodno uživaju u kulturnoj baštini ima apsolutnu prevagu nad ekskluzivnim privatnim pretenzijama, te država ima ne samo pravo, već i pozitivnu obavezu da spriječi otuđenje nacionalnog blaga", poručuje se u saopštenju.

U saopštenju zaključuju da proizvoljno i parcijalno mijenjanje vlasništva nad državnim dobrima najvišeg ranga urušava vladavinu prava i otvara opasan presedan pravne nesigurnosti.

Komentari

Pročitaj još

Trampova opsesija Grenlandom ne jenjava: Ponovo se igrao s vještačkom inteligencijom

Donald Tramp ponovo skreće pažnju na Grenland, objavom na Truth Social. Njegove poruke reflektuju ozbiljne diplomatske tenzije.

Trampova opsesija Grenlandom ne jenjava: Ponovo se igrao s vještačkom inteligencijom

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.