Mjesta nema za one koji znaju da broje mandate: Radulović o CIK-u

U Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) koja treba da zamijeni Državnu izbornu komisiju (DIK), mjesta su podijeljena po ključu vlast-opozicija, a jedini konsenzus je da u njoj ne treba da bude nikoga ko razumije tehnologiju na kojoj počivaju izbori u Crnoj Gori, upozorava Milijana Radulović, ekspertkinja za IT i samostalna savjetnica za informacione tehnologije.

Radulović objašnjava da su pozicije u CIK-u podijeljene s jednakim brojem članova s jedne i druge strane, a peto mjesto, predsjedničko, pripada trećem pravniku. "Savršen mir je postignut oko jedine stvari: da za onoga ko razumije sistem elektronske identifikacije birača, zbrajanje rezultata i metod po kom se glasovi pretvaraju u mandate - mjesta nema", kazala je.

Uprkos tome što su vlast i opozicija nedavno izmijenili Zakon o izboru odbornika i poslanika, stavivši kriterijume za izbor članova CIK-a u drugi plan, Radulović naglašava da su vrata institucije otvorena svima koji nisu ispunjavali prethodne standarde, često uz stranačku podršku. "Pet pokušaja uspostavljanja CIK-a propalo je jer se kandidati nijesu javljali sa potrebnim izbornim iskustvom", dodaje ona.

Centar za demokratsku tranziciju predlagao je da se konkursi otvore za stručnjake iz drugih oblasti, ali je taj prijedlog odbijen. Radulović ističe da je Crna Gora prva u regionu uvela sistem elektronske identifikacije birača, koji je pojačao povjerenje građana u izbore, a danas se stanje promijenilo.

Ona podsjeća da Zakon o izboru odbornika i poslanika propisuje korišćenje elektronskih uređaja za identifikaciju birača, a CIK je ta koja kontroliše i potvrđuje proces. "Zakon traži da CIK predlaže nove tehnologije, ali komisija je sastavljena tako da u njoj nema nikoga ko bi umio da razlikuje jednu od druge", kazala je Radulović.

Uz to, dodaje da osnovne nadležnosti CIK-a uključuju utvrđivanje procedura tabeliranja rezultata izbora i predlaganje unapređenja tehničkih aspekata sprovođenja izbora. Kako navodi, kriterijumi koje dosadašnji kandidati nijesu ispunjavali sada bi trebali postati sporedni, fokusirajući se samo na formalne uslove poput biračkog prava i minimalnog obrazovanja.

Izmjene zakona usvojene su nakon nedavnog dogovora vlasti i dijela opozicije, uz posredovanje EU, kako bi se započeo proces promjena u Ustavu, važnih za pregovore s Briselom.