Deseta godišnjica 15. jula: Dan demokratije i nacionalnog jedinstva u Turskoj

Turska 15. jul obilježava kao Dan demokratije i nacionalnog jedinstva, a ovogodišnja jubilarna deseta godišnjica tog događaja bila je prilika da, u organizaciji Direktorata za komunikacije Predsjedništva Turske, novinari više internacionalnih medijskih kuća, među kojima je bila i Pobjeda, posjete dva najveća turska grada, prisustvuju ceremoniji obilježavanja i obiđu muzeje osnovane u znak sjećanja na heroje savremene turske istorije.

Petnaesti jul je u Turskoj do prije samo deceniju predstavljao tek puki datum u kalendaru, a onda je postao dio kolektivnog sjećanja na noć koja je zauvijek promijenila tu zemlju. Danas, deset godina kasnije, ime tog datuma nose brojne ulice, muzeji, škole i druge ustanove širom Turske. Čuveni Bosforski most, koji kroz nekadašnju prijestonicu tri carstva spaja dva kontinenta, u međuvremenu je preimenovan u Most šehida 15. jula. Kod istočnog prilaza mosta, koji azijsku stranu Istanbula spaja sa evropskom, danas se nalazi monumentalno memorijalno obilježje posvećeno herojima palim u noći koja je postala simbol odbrane demokratskog poretka.

Paralelne strukture FETO (Fetulahova teroristička organizacija), kako su turske vlasti preimenovale pokret Hizmet pokojnog islamskog propovjednika i imama Fetulaha Gulena, infiltrirane u turske oružane snage, odlučuju da baš te julske noći 2016. godine realizuju decenijama pažljivo pripremane tajne planove i, vojnim pučem, iznutra preuzmu kontrolu nad državom. Otpor su im pružili milioni Turaka različitih političkih opredjeljenja, koji su, ne razmišljajući o posljedicama, na poziv lidera Režepa Tajipa Erdogana, izašli na ulice, trgove i mostove, stali na put tenkovima i goloruki se suprotstavili do zuba naoružanim pučistima. Uz doprinos policije i dijelova oružanih snaga, koji su ostali lojalni legitimno izabranoj vladi, pokušaj državnog udara osujećen je već tokom noći, a država je narednog dana do podne u potpunosti vratila kontrolu nad institucijama.

Pružajući otpor pučistima, ubijeno je 253 ljudi, uglavnom civila, dok hiljade preživjelih i danas nose ožiljke od povreda zadobijenih te noći. Turska 15. jul od tada obilježava kao Dan demokratije i nacionalnog jedinstva, a ovogodišnja jubilarna deseta godišnjica tog događaja bila je prilika da, u organizaciji Direktorata za komunikacije Predsjedništva Turske, novinari više internacionalnih medijskih kuća, među kojima je bila i Pobjeda, posjete dva najveća turska grada, prisustvuju ceremoniji obilježavanja i obiđu muzeje osnovane u znak sjećanja na heroje savremene turske istorije.

Studijsku posjetu počeli smo u Ankari, u sjedištu Turske radio-televizije, u koju su pučisti upali u noći 15. jula 2016. godine, preuzeli program, a voditeljku dnevnika Tijen Karaš, pod prijetnjom oružjem, primorali da čita njihov proglas. Snimak njenog prestravljenog lica dok u programu uživo izgovara napisane navode zavjerenika dio je kratkog filma, koji je TRT objavila povodom godišnjice puča. Ista slika takođe je sastavni dio sadržaja multimedijalnih postavki u muzejima osnovanim u čast 15. jula.

P prisjećajući se te noći, zamjenik generalnog direktora TRT-a Ahmet Gormez ispričao nam je kako se prvi signal da će se jedan sasvim običan julski petak u Turskoj završiti u potpunosti nesvakidašnje javio oko 21 sat, kada su počele da pristižu informacije da tenkovi i druga oklopna vozila blokiraju saobraćaj duž dva ključna mosta na bosforskom moreuzu. - Prijatelj mi je javio da se nešto događa u Istanbulu, pa smo pokušavali da shvatimo šta. Sve se odigralo u periodu pojačanih terorističkih aktivnosti, zbog čega smo u početku mislili da se dogodio klasičan teroristički napad – rekao je Gormez.

Da vojna frakcija preuzima kontrolu nad državom bilo je jasno sat kasnije, kada su pripadnici paralelnih FETO struktura već zauzeli sjedište Generalštaba, druge ključne vojne i državne objekte, napali parlament i preuzeli program TRT-a. - Kada su shvatili šta se dešava, ljudi su naprosto osjetili potrebu da doprinesu odbrani zemlje i izašli na ulice. FETO teroristi su pucali na njih. Pucali su i na hitne službe koje su došle da pomognu povrijeđenima. Pucali su na parlament, čak i na državnu zastavu – prisjeća se Gormez.

Objašnjava da je organizacija decenijama širila svoj uticaj preko globalne mreže obrazovnih ustanova, koje su Fetulah Gulen i njegovi sljedbenici osnivali širom svijeta, uključujući i države Balkana. Vrbovali su uglavnom mlade iz siromašnih porodica, nudili im smještaj, stipendije i pomoć, a onda ih vezivali za svoju organizaciju i omogućavali im da zauzmu visoke položaje u državnoj upravi, sudskoj vlasti i sektoru bezbjednosti.

Masovnim hapšenjima, čistkama državnog aparata, zapljenom imovine i zatvaranjem obrazovnih ustanova, mreža FETO je u Turskoj nakon 2016. godine doživjela potpuni slom. Ipak, desetine hiljada Hizmet pristalica su, nakon neuspjelog puča, napustile Tursku i utočište pronašle, uglavnom, u Sjedinjenim Državama i Evropi, pa je mreža FETO, u smanjenom kapacitetu, nastavila da funkcioniše u emigraciji. Većina pripadnika pokreta u Evropi se, prema riječima zamjenika generalnog direktora TRT-a, nalazi u Njemačkoj. - Znamo njihova imena i znamo gdje su – rekao je Gormez, koji je saglasan sa ocjenom da Turska nakon 15. jula 2016. godine više nije ista zemlja. - Ne samo u političkom, već i ekonomskom i svakom drugom smislu smo bolji – zaključio je on.

U blizini Predsjedničke palate u Ankari, pod zemljom je osnovan „Muzej demokratije 15. jul“ čije postavke, te multimedijalni i digitalni sadržaji svjedoče o duhu jedinstva kojim je turski narod te noći ugasio pokušaj puča. Video-projekcija, u jednoj od ukupno osam multimedijalnih dvorana, prikazuje kompletan tok pokušaja državnog udara, od pokretanja pa sve do zaustavljanja puča. Jedna od dvorana posvećena je šehidima 15. jula i u njoj je moguće pročitati imena i poslušati biografije svih 253 nastradalih. U centralnom dijelu muzeja nalazi se improvizovano stablo platana koje u turskoj kulturi, još od Otomanskog carstva, označava snagu i trajnost države. Drvo je dizajnirano sa idejom da njegovo korijenje simbolizuje prošlost, a krošnja svijetlu budućnost Turske.

Silikonske skulpture koje okružuju stablo predstavljaju jedinstvo kojim su Turci u noći 15. jula 2016. godine stali u odbranu demokratije i spriječili prevrat. Biografije sa fotografijama nastradalih u jednom od hala Muzeja demokratije 15. jul u Ankari. „Narodu koji je spreman da brani svoju zemlju nijedna sila ne može stati na put.“ Tom je rečenicom Redžep Tajip Erdogan, govoreći na centralnoj ceremoniji povodom Dana demokratije i nacionalnog jedinstva održanoj u Glavnom narodnom parku u Ankari, odao priznanje Turcima na otporu koji su pružili pučistima. Erdogan je poručio da su žene i muškarci svih generacija te noći zajedno odbranili demokratski izabranu vlast, državu i budućnost zemlje. - Svaki naš poginuli i svaki ranjeni građanin ima svoju priču. Ako bismo ih sve pojedinačno ispričali, naša srca ne bi izdržala – rekao je Erdogan. Osvrnuo se i na prkos i hrabrost koje je turski narod te večeri pokazao. - Uprkos mecima koji su padali kao kiša, bombama ispaljenim iz helikoptera i aviona F-16 i uprkos onima koji su cijevi usmjerili u vlastiti narod, oni su ispisali veličanstven ep koji je ušao u istoriju. Te noći ponovo smo svjedočili o tome koliko je naš narod veliki. Te noći još jednom smo cijelom svijetu pokazali da pred ovim narodom nijedna sila ne može opstati - zaključio je Erdogan.

Idućeg dana bili smo u Istanbulu, gradu koji se doživljava kao epicentar građanskog otpora, a jedan od njegovih simbola je novonazvani Most mučenika 15. jula, kao mjesto gdje je puč počeo, ali i doživio svoj potpuni slom. Na platou na istočnom prilazu tom mostu, pod pokroviteljstvom Predsjedništva Republike Turske, podignut je impozantan spomenik u obliku kupole, građen u klasičnom islamsko-otomanskom arhitektonskom stilu. Osam lukova koji se spajaju na vrhu kupole simbolizuju jedinstvo i zajedništvo naroda, dok su na unutrašnjim i spoljašnjim dijelovima kupole, metodom islamske kaligrafije, uklesana imena svih šehida koji su te noći izgubili život u borbi za slobodu. Na prostoru oko kupole posađena su 253 čempresa u čast 253 šehida. U kompleksu spomen-obilježja nalazi se i „Memorijalni muzej 15. jul“ na čijim vratima piše „Ne zaboravi“, a u kome su izloženi brojni eksponati i video-zapisi koji posjetioce podsjećaju na dešavanja iz noći 15. jula, kao i lični predmeti nastradalih. Dio muzejske postavke čini i olupina automobila smrskanog pod tenkovskim gusjenicama. Jedan od najupečatljivijih djelova muzeja čini kutak nazvan „Cipele naših šehida“. U njemu je izložena obuća u kojoj su se Turci te noći suprotstavili zavjeri. Sastavni dio muzejske postavke čini mobilni telefon novinarke Hande Firat, kojoj se Erdogan javio putem aplikacije Face Time i građane pozvao na otpor, kao i bodež i beretka podoficira Omera Halisdemira koga su pučisti ubili nakon što je on prethodno usmrtio komandanta puča generala S.