Blickrig na Dunavu: Kako je Peter Mađar demontirao Orbanovu mrežu moći

Mađarski premijer Peter Mađar suočio se s brojnim izazovima nakon preuzimanja vlasti, uključujući promjene u ustavu, prekid emitovanja javnih medija i ostavku predsjednika države. U prvih deset sedmica na vlasti, Mađar se suočio s naslijeđenim problemima koje je ostavila prethodna vlast na čelu s Viktorom Orbanom.

Nova vlada je naslijedila državu koja više liči na političku arheološku lokaciju nego na funkcionalnu administraciju. Na svakom koraku su se nalazili 'nezavisni' funkcioneri i razne fondacije koje su upravljale javnim novcem. Orban nije samo izgubio izbore, nego je i monopol na tumačenje stvarnosti, a birači su počeli shvatati uzroke propadanja institucija.

Nova administracija je ubrzo otkrila da je Orban ostavio svoje ljude na ključnim pozicijama, uključujući državne kompanije i regulatorne agencije. Mađar je formirao vladu koja je izgledala više kao politički mirovni sporazum, nego kao kabinet pobjednika. U vladi su se našli bivši članovi Fidesza, ali i stručnjaci iz civilnog sektora.

Ministri su započeli revizije državnih nabava i projekata, otkrivajući sumnjive ugovore. Borba protiv korupcije nije počela spektakularnim hapšenjima, već analizom podataka i dokumentacije. Nova vlada je osnovala Nacionalni ured za zaštitu i povrat imovine, omogućavajući pristup nedodirljivim dokumentima koji su se godinama skrivali.

Promjene su se desile i u javnim medijima, gdje su novi ravnatelji prekinuli emitovanje informativnih programa. To je bio veliki korak prema uspostavljanju stvarnog javnog servisa, koji je prethodnih godina bio pod potpunom kontrolom Orbanovih ljudi.

Najdramatičniji proces se odvijao unutar same stranke Fidesz, koja se suočava s unutrašnjim nesuglasicama i smanjenjem popularnosti. Orban je, umjesto da se suoči s problemima, otišao u Ameriku, dok je njegov marionetski predsjednik, Tamás Sulyok, potpisao svoj politički kraj nakon što je parlament usvojio izmjene zakona koje su ga oslabile.

Jedna od najvažnijih istraga koja izaziva političke nervoze je slučaj “Zlatni konvoj”, gdje se sumnja da su specijalne jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova djelovale po političkom nalogu. Istraga se nastavlja, a pitanje je ko je donio političku odluku koja je dovela do ovog incidenta.