Interpol smanjio povjerenje u Srbiju

Interpol je odbio zahtjev Srbije za raspisivanje međunarodne potjernice za šest studenata iz Novog Sada, što predstavlja višestruki problem za Srbiju, njenu policiju, tužilaštvo i pravosuđe u cjelini. Ova situacija narušava ugled tih institucija na međunarodnom planu, a dovedeni su u pitanje njihova profesionalnost, integritet i nezavisnost.

Očekuje se da će biti preispitani raniji i budući zahtjevi Srbije prema Interpolu. S obzirom na to da je Interpol međunarodna organizacija koja okuplja kriminalističke policije država članica, moguće je da će i druge policijske službe ubuduće sa većom pažnjom provjeravati zahtjeve koji dolaze iz Srbije, što ukazuje na smanjeno povjerenje u zakonitost rada srpskih institucija.

Nadležni organi Srbije su morali da analiziraju član 3 Statuta Interpola prije raspisivanja potjernice, koji propisuje da organizacija neće postupati po zahtjevima država članica ukoliko se oni odnose na politički, vjerski ili rasni progon. Podsjećanja radi, prilikom hapšenja Ramuša Haradinaja i Hašima Tačija na graničnim prelazima, Interpol nije prihvatio crvenu potjernicu Srbije, smatrajući da je riječ o politički motivisanom progonu.

Tim prije, nije mogao biti prihvaćen ni zahtjev Srbije za raspisivanje potjernice za šest studenata iz Novog Sada, budući da se radilo o navodnom verbalnom deliktu studentskih aktivista i optužbama za pokušaj rušenja ustavnog poretka. U okviru Interpola djeluje Komisija za kontrolu Interpolovih dosijea, koja ocjenjuje zahtjeve država članica sa aspekta međunarodnog prava i zaštite ljudskih prava.

Nakon analize, dostavljaju Generalnom sekretarijatu Interpola mišljenje o uslovima za raspisivanje međunarodne potjernice. Odluke Komisije su konačne i na njih nije moguće vršiti politički uticaj. U konkretnom slučaju zahtjeva Srbije, moguće je da se neko od advokata obratio Savjetu Evrope, koji je potom obavijestio Interpol o sumnji da je riječ o politički motivisanom progonu, zbog čega je zahtjev odbijen.

Odbijanje najnovijeg zahtjeva Srbije za potjernicu moglo bi imati ozbiljne posljedice po međunarodnu saradnju srpske policije, sudova i tužilaštava, ali i dodatno narušiti ugled države. Tokom postojanja Sovjetskog Saveza i Varšavskog pakta, Interpol je odbacivao brojne potjernice za političkim disidentima. Tada države Istočnog bloka nijesu bile članice Interpola, pa je toj organizaciji bilo lakše da odbije njihove zahtjeve.

Jugoslavija je postala članica Interpola 1956. godine, kada je usvojen Statut koji je i danas na snazi. Odbijanje zahtjeva Srbije može ozbiljno ugroziti međunarodnu saradnju i ugled koji je decenijama građen.