Propaganda negiranja zločina na vrhuncu: Oštre reakcije na izjavu ministarke Paunović

Izjava ministarke za državnu upravu i lokalnu samoupravu Snežane Paunović, koja je sugerisala etničko čišćenje Albanaca sa Kosova, izazvala je brojne oštre reakcije, kako unutar zemlje, tako i iz inostranstva. Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose naglašava da se ova izjava može protumačiti kao prijetnja svima onima koji ne budu izlazili na izbore prema željama predsjednika Vučića, i ukazuje na političku odgovornost koju očekuje za ministra Ivicu Dačića i Vučića.

Reakcije Zapada na ovu sramnu izjavu ministarke, koja je naznačila da bi etničko čišćenje bilo neophodno da je bila na poziciji Slobodana Miloševića, predstavljaju posljednje upozorenje vlastima u Beogradu da prestanu sa regionalnom destabilizacijom. Janjić ističe da je ministarka time kandidovala sebe za sankcije prema zakonu o Zapadnom Balkanu koji je usvojio Kongres SAD, te očekuje jaču reakciju iz SAD.

Ono što je posebno sporno je njeno objašnjenje da je trebalo da kaže 'deportacija' umjesto 'etničkog čišćenja' kako ne bi bila 'razapeta', što Janjić smatra nonsensom za osobu sa fakultetskom diplomom. Deportacija, kao jedan od načina izvršenja ratnog zločina, u ovom slučaju etničkog, predstavlja ozbiljno pitanje njenih kvalifikacija.

Izjava ministarke Paunović dolazi 27 godina nakon bombardovanja SRJ, a njene tvrdnje o negiranju zločina srpskih snaga i genocida u Srebrenici ukazuju na stalnu propagandu koja se vodi 24 sata. Osuđeni ratni zločinci dočekuju se kao heroji, dok svi koji govore istinu o prošlosti postaju neprijatelji vlasti. Janjić također podsjeća na napad na pisca Vladimira Arsenijevića, koji je pokušao obilježiti Dan genocida u Srebrenici.

Ministarka Paunović nije podnijela ostavku, a nakon oštrih reakcija iz nevladinog sektora i opozicije, izjavila je da je žrtva situacije. Pozivi za njenu smjenu dolaze iz EU, Velike Britanije, kao i iz SAD-a i Albanije. Agron Bajrami, glavni pregovarač Kosova, navodi da izjava ministarke predstavlja kršenje Briselskog sporazuma iz 2023. godine, koji obavezuje strane na prevazilaženje nasljeđa prošlosti i poštovanje teritorijalnog integriteta.

U kontekstu ovih dešavanja, Janjić ukazuje na to da je Srbija ušla u kritični period, gdje bi izjava ministarke mogla poslužiti kao posljednje upozorenje vlastima Beograda. Također, naglašava da se u posljednje dvije godine podstiče neofašistička retorika i formacije, koje su prihvaćene u vladu, a koje se bore protiv drugih.

Reakcije drugih političara također su bile zanimljive. Ivica Dačić je izrazio solidarnost sa ministarkom, ali je postavio pitanje legitimnosti etničkog čišćenja Srba sa Kosova. Predsjednik Srbije, s druge strane, naglašava da izjava ne odražava politiku Vlade, koja se zalaže za dijalog i kompromis, dok je ministar za ljudska i manjinska prava, Demo Beriša, pokušao odbraniti ministarku, ističući da je izjava rezultat njenog ličnog iskustva.

Nataša Kandić iz Fonda za humanitarno pravo ukazuje na zločine koji su počinjeni tokom protjerivanja albanskog stanovništva iz Peći 1999. godine. Šaip Kamberi, poslanik u srpskom parlamentu, postavlja pitanje da li politika etničkog čišćenja ostaje politički cilj ove vlade. Ova situacija dodatno komplikuje odnose Srbije i Albanije, posebno nakon nedavne posjete predsjednika Albanije Bajrama Begaja Srbiji, koja nije dobila dovoljno medijske pažnje.