Tramp tvrdi da je glasanje nedržavljana rasprostranjeno u Americi: Brojke govore drugačije

Prema riječima američkog predsjednika Donalda Trampa, Amerika je leglo izbornih prevara – a stranci su među glavnim krivcima. On je glasanje osoba koje nijesu državljani Sjedinjenih Američkih Država (SAD) predstavio kao dio široke zavjere Demokratske partije čiji je cilj slabljenje moći republikanaca, piše danas agencija Rojters.

Na društvenim mrežama, Tramp je tvrdio da "pomahnitale" demokrate dozvoljavaju neprovjerenim migrantima da uđu u SAD "KAKO BI MOGLI DA GLASAJU, GLASAJU, GLASAJU". Pozvao je da izbori budu stavljeni pod kontrolu savezne vlasti zbog opasnosti da glasaju osobe koje nijesu državljani, navodi Rojters u tekstu "Tramp tvrdi da je glasanje nedržavljana široko rasprostranjeno u Americi. Brojke govore drugačije".

Tramp je takođe tvrdio da je nezakonito glasanje nedržavljana toliko rasprostranjeno da je "varanje sveprisutno na našim izborima". Međutim, piše dalje Rojters, ponudio je malo dokaza za tvrdnje o široko rasprostranjenim prevarama, uključujući navod iz govora u udarnom televizijskom terminu u četvrtak da je 278.000 osoba bez američkog državljanstva registrovano za glasanje.

Nova analiza Rojtersa, zasnovana na podacima saveznih sudova, sada dovodi u pitanje Trampovu tvrdnju da u Americi postoji zavjera u kojoj nedržavljani glasaju na izborima. Sudski spisi pokazuju da su savezni tužioci optužili svega 129 ljudi na osnovu saveznog zakona o "glasanju stranaca", koji je Kongres usvojio 1996. godine, utvrdio je Rojters. Više od dvije trećine tih postupaka – njih 86 – pokrenuto je tokom ukupno pet i po godina Trampovog mandata. Ni u jednom slučaju tužioci nijesu tvrdili da je postojao koordinisani pokušaj uticanja na izbore. Nijedan optuženi nije bio terećen da je plaćen da glasa.

Umjesto toga, čini se da su mnogi slučajevi proistekli iz zbunjenosti birača, loše komunikacije sa izbornim zvaničnicima ili administrativnih grešaka. Jedna od osoba obuhvaćenih Trampovim obračunom je Dora Damata-Rodrigez. Ova 72-godišnja baka, rođena u Panami, živjela je u SAD decenijama prije nego što je glasala na izborima 2016. godine. Rojtersu je rekla da se nadala da će njen glas doprinijeti boljem životu njeno četvoro djece i 15 unučadi, koji su svi američki državljani.

"Nijesam pokušavala da se krišom ubacim. Vjerovala sam da postupam u skladu sa zakonom", kasnije je rekla sudiji, prema transkriptu. Nije bila u pravu. Damata, koja je legalno ušla u SAD 1973. godine sa svojim američkim suprugom, osuđena je 2019. pred saveznim sudom u Sjevernoj Karolini zbog nezakonitog glasanja. Imala je tri prekršajne osude stare više decenija, za koje je sudija odlučio da su suviše stare da bi bile uzete u obzir prilikom izricanja kazne za izborni prekršaj. Provela je 13 dana u zatvoru, a imigracione vlasti su joj saopštile da je slučaj završen. Međutim, Trampova administracija je prošle godine ponovo otvorila njen slučaj. U junu je deportovana u Panamu.

Damata je saveznom sudiji rekla da se registrovala za glasanje u lokalnoj izbornoj kancelariji koristeći vozačku dozvolu, koja je, kako su državni zvaničnici kazali Rojtersu, sadržala oznaku da nije državljanka. Pretpostavila je da izborni službenici znaju da nije američka državljanka i njihovo prihvatanje njene prijave za registraciju protumačila je kao dokaz da ima pravo da glasa. "Bila sam veoma srećna, jer sam veliki patriota, iako nijesam Amerikanka", kazala je. Rekla je da je glasala za Trampa. U intervjuu je navela da ga je doživljavala kao biznismena, a ne političara, koji će zemlju usmjeriti na bolji put. I dalje ga podržava. "Sviđa mi se kako brine o Americi. Obezbijediće Americi ono što joj je potrebno", rekla je.

Njen slučaj je jedan od 73 slučaja u kojima su izrečene osuđujuće presude ili su optuženi priznali krivicu za savezno krivično djelo glasanja nedržavljana, a koje je Rojters identifikovao od 1996. godine. Među 62 optužena čiji je imigracioni status bilo moguće utvrditi, njih 49 bili su zakoniti stalni stanovnici, poput nje. Rojters je utvrdio da je broj takvih postupaka naglo porastao na početku Trampovog drugog mandata. Tokom proteklih 18 mjeseci, Trampova administracija pokrenula je najmanje 39 postupaka zbog glasanja stranaca, više nego bilo koji drugi predsjednik u istoj fazi mandata u posljednjih najmanje četvrt vijeka, pokazuju sudski spisi.

Ti slučajevi dio su šire kampanje sprovođenja zakona: agenti američkog Ministarstva unutrašnje bezbjednosti pokrenuli su istrage zbog izbornih prevara protiv više od 325 ljudi u najmanje šest saveznih država, uglavnom zbog sumnje da su glasale osobe koje nijesu američki državljani, prema dokumentima koje je Rojters pribavio zahtjevima za pristup informacijama. Odgovarajući na pitanja za ovaj tekst, Bijela kuća je saopštila da su slučajevi glasanja nedržavljana "brojni" i da je Tramp posvećen tome da birački spiskovi budu tačni i ograničeni na građane koji imaju pravo glasa. Takve mjere su neophodne kako bi se zaštitio integritet američkih izbora, dodala je Bijela kuća.

"Glasanje nedržavljana je krivično djelo. Svako ko prekrši zakon odgovaraće", rekla je portparolka Bijele kuće Abigejl Džekson. Trampova usredsređenost na glasanje nedržavljana dio je višestruke kampanje za preoblikovanje američkih izbora na načine za koje je sam predsjednik rekao da bi mogli učvrstiti moć republikanaca za više generacija. Administracija je tužila više od 20 američkih saveznih država koje su odbile da predaju povjerljive biračke spiskove na provjeru saveznoj vladi. Oslabila je savezne programe za bezbjednost izbora, osmišljene da otkriju sajber-prijetnje i operacije stranog uticaja. Zaplijenila je glasačke listiće i zahtijevala stroga ograničenja glasanja putem pošte.

Ovog mjeseca smijenila je rukovodioce savezne agencije koja pomaže u nadzoru izbornih sistema i zaprijetila krivičnim gonjenjem državnih i lokalnih izbornih administratora koji dozvole nedržavljanima da glasaju. Pozivajući Kongres da usvoji zakon "SAVE America", kojim bi se zahtijevao dokaz o državljanstvu prilikom registracije za glasanje i identifikacioni dokument sa fotografijom prilikom glasanja, Tramp je 3. jula rekao da bi taj zakon osigurao da republikanci "ne izgube izbore narednih stotinu godina".

Kritičari iz obje partije navode da bi zakon SAVE mogao da uskrati biračko pravo novim državljanima ili bilo kome ko nema lak pristup izvodima iz matične knjige rođenih i drugim dokumentima kojima se potvrđuje državljanstvo. Osam izbornih zvaničnika i stručnjaka za biračka prava reklo je Rojtersu da Trampovo insistiranje na glasanju nedržavljana podstiče neutemeljene strahove od prevara i moglo bi pripremiti teren za osporavanje rezultata novembarskih izbora za Kongres.

U junskom izvještaju Centra Brenan za pravdu Univerziteta u Njujorku, organizacije koja se bavi biračkim pravima, procijenjeno je da bi čak i skromna stopa grešaka pri provjerama državljanstva na nivou cijele zemlje mogla dovesti do toga da desetine hiljada birača budu pogrešno označene kao osobe bez državljanstva. Neki sagovornici smatraju da je ta kampanja dio šireg pokušaja suzbijanja izlaznosti birača uoči novembarskih izbora za Kongres, koji će odlučiti ko će kontrolisati američki Kongres. "Administracija koristi malj da bi riješila ovaj problem", rekla je Pem Anderson, republikanska kandidatkinja za državnu sekretarku Kolorada 2022. godine i bivša izborna zvaničnica koja je bila predsjednica državnog udruženja okružnih službenika. Rekla je da je "ozbiljno zabrinuta da će to negativno uticati na izlaznost".

Tokom drugog mandata, Tramp je naložio agencijama da ponovo razmotre stare i nove slučajeve glasanja nedržavljana, u nekim situacijama tražeći deportaciju godinama nakon što su krivični postupci završeni, kao u slučaju Damate. Ipak, pojedini stručnjaci vjeruju da bi postojeće zaštitne mjere mogle ograničiti neke aspekte Trampove kampanje. Danijel Lang, advokatkinja nestranačkog Centra za pravna pitanja kampanja, organizacije za zaštitu biračkih prava, rekla je da izborni zakoni, sudovi i decentralizovani američki izborni sistem, kojim upravljaju savezne države, ograničavaju predsjednikovu moć. "Postoji niz ograničenja osmišljenih da zaštite birače", rekla je Lang.

Izborni zvaničnici iz obje partije kažu da se dešava da nedržavljani glasaju. Međutim, dodaju da se to događa u toliko malom obimu da nema značajan uticaj na izborne rezultate. "Svi dokazi ukazuju na to da se to događa izuzetno rijetko", rekao je u intervjuu Al Šmit, najviši izborni zvaničnik Pensilvanije i republikanac, pozivajući se na svojih 15 godina iskustva u lokalnim i državnim izborima. Kako su greške postale krivična djela Iza Trampovih tvrdnji o široko rasprostranjenim i namjernim prevarama krije se drugačija stvarnost: mnogi procesuirani ljudi rekli su da su vjerovali da glasaju zakonito, piše u tekstu Rojtersa. Od 73 osobe koje su osuđene ili su priznale krivicu za savezno krivično djelo "glasanja stranaca", njih 40 vjerovalo je da ima zakonsko pravo da glasa, pokazuju sudski spisi i intervjui. Njih 32 reklo je da su greškom registrovani za glasanje, da su ih drugi podsticali da se registruju ili da su ih izborni zvaničnici uvjeravali da imaju pravo glasa.