Turska čuva Crno more za Ukrajinu

Turska je spremna da preuzme vodeću ulogu u pomorskom dijelu budućih bezbjednosnih garancija za Ukrajinu. To je saopštio ministar vanjskih poslova Hakan Fidan, koji je potvrdio da je o tom pitanju već postignuto načelno razumijevanje sa saveznicima.

Fidan je istakao da se budući mirovni sporazum između Moskve i Kijeva neće zasnivati samo na prekidu vatre, već i na sistemu međunarodnih garancija koje bi trebalo da spriječe izbijanje novog sukoba. „Imamo međusobno razumijevanje sa našim saveznicima po ovom pitanju“, rekao je Fidan, dodajući da koncept budućih garancija predviđa tri ključne komponente: zaštitu na kopnu, u vazduhu i na moru.

„Dok pojedine članice NATO-a razmatraju mogućnost učešća u kopnenim i vazdušnim mehanizmima odvraćanja, Turska je spremna da preuzme odgovornost za pomorski segment“, poručio je on. Fidan je pojasnio da to podrazumijeva čitav niz potencijalnih aktivnosti, uključujući nadzor plovnih puteva, obezbjeđivanje slobodne plovidbe, kontrolu bezbjednosti trgovačkih brodova i izvoza žitarica, kao i sprečavanje novih incidenata u Crnom moru nakon okončanja rata.

On je otkrio da su pripreme već počele i da se tehnički i politički modeli budućeg sistema garancija već razmatraju sa partnerima. Crno more je od početka rata postalo jedno od najvažnijih strateških područja, u kojem se ukrštaju interesi Rusije, Ukrajine, Turske i NATO-a, a pomorske rute su bile ključne za izvoz ukrajinskih žitarica i funkcionisanje svjetskog tržišta hrane.

Turska, koja kontroliše moreuze Bosfor i Dardanele na osnovu Montreuske konvencije, već godinama ima poseban položaj u regionu. Od početka sukoba, Ankara je ograničila prolazak ratnih brodova kroz moreuze, nastojeći da izbjegne direktnu eskalaciju u Crnom moru. Zbog tog geostrateškog položaja, mnogi analitičari smatraju da bi Turska mogla biti jedan od rijetkih aktera prihvatljivih i Moskvi i Kijevu.

Posljednjih godina, Ankara je više puta pokušavala da posreduje između Rusije i Ukrajine. Još 2022. godine u Istanbulu su održani direktni pregovori između dvije strane, a Turska je zajedno sa Ujedinjenim nacijama posredovala u postizanju Sporazuma o izvozu žitarica preko Crnog mora. Ta inicijativa omogućila je da milioni tona ukrajinskog žita stignu na svjetska tržišta, prije nego što je Moskva 2023. godine obustavila učešće u sporazumu, navodeći da nijesu ispunjeni uslovi koji se odnose na ruski izvoz hrane i đubriva.

Fidan je podsjetio da Turska nije odustala od svoje diplomatske uloge i da nastavlja da podržava direktan dijalog između Moskve i Kijeva. Turski ministar je izrazio očekivanje da će se mirovni pregovori ubrzati u narednom periodu. „Ankara želi da do kraja ljeta 2026. godine ponovo organizuje direktne razgovore ruskih i ukrajinskih delegacija, uz učešće međunarodnih posrednika“, rekao je Fidan.

Iako za sada nije poznato ko bi sve bio dio sistema budućih bezbjednosnih garancija, u diplomatskim krugovima se već pominje model u kojem bi različite države preuzele odgovornost za pojedine segmente – kopneni, vazdušni i pomorski. Za razliku od većine zapadnih država, Turska je tokom čitavog rata zadržala komunikaciju i sa Moskvom i sa Kijevom, isporučujući Ukrajini vojnu opremu, uključujući bespilotne letjelice „Bajraktar“. Istovremeno, Ankara nije uvodila sankcije Rusiji i održavala je političke i ekonomske odnose sa Kremljom, što joj je omogućilo da ostane jedan od rijetkih aktera koji može da razgovara sa obje strane.