EK: Pravosuđe i mediji u Srbiji suočeni sa pritiscima i opstrukcijama

Evropska komisija je u danas objavljenom Izvještaju o vladavini prava u Srbiji ukazala na politički pritisak na sudstvo i tužilaštvo, kao i bojazni zbog pokušaja nezakonitog uticanja na tužilaštvo za organizovani kriminal. Izvještaj takođe ukazuje na neadekvatnu primjenu medijskog zakonodavstva, kao i na spor napredak u izbornoj reformi i reviziji biračkog spiska.

U sedmom godišnjem Izvještaju, Evropska komisija ocjenjuje stanje u oblasti pravosudnih sistema, borbe protiv korupcije, medijskog pluralizma i slobode medija. Iako efikasnost srpskog pravosuđa u građanskim i privrednim sporovima ostaje stabilna, izvještaj ukazuje na negativan trend u krivičnim stvarima, ozbiljne izazove u upravnim postupcima i izostanak rješavanja ustavnih žalbi.

Zakonskim amandmanima u Srbiji su uklonjeni neki od postojećih mehanizama koji su garantovali nezavisnost tužilaštva i sudstva, što je omelo primjenu ustavnih reformi iz 2023. godine. Venecijanska komisija je potvrdila da je Srbija postupila po većem dijelu preporuka, ali i dalje postoje zabrinutosti u vezi sa nezavisnošću tužilaštva.

Politički pritisak na pravosudne institucije je znatno porastao, uz ograničeno reagovanje Visokog savjeta tužilaštva i Visokog savjeta sudstva. Proces selekcije kandidata za Visoki savjet tužilaštva pretrpio je kašnjenja, a kasni se i u popunjavanju upražnjenih mjesta nosilaca pravosudnih funkcija. Implementacija IT rješenja za upravljanje predmetima u tužilaštvima je još u toku, a centralizovano upravljanje predmetima na sudovima nije realizovano.

U oblasti borbe protiv korupcije, većina aktivnosti iz prethodnog Akcionog plana nije realizovana, a zabrinutost izazivaju prepreke i pokušaji nezakonitog uticanja na tužilaštvo za organizovani kriminal. Izvještaj ukazuje na slabosti u praksi u vezi s provjerom deklaracija imovine i sukobom interesa.

U oblasti slobode medija, Komisija je ocijenila da se audiovizuelno tržište Srbije suočava s ozbiljnim izazovima, uključujući nedostatak funkcionalnog Regulatornog tijela za elektronske medije (REM). Narodna skupština je nedavno pokrenula proces usvajanja Zakona o elektronskim medijima, što bi moglo otvoriti put za povratak nekih članova Savjeta REM-a.

Izvještaj takođe ukazuje na zabrinutosti u vezi s uređivačkom autonomijom i pluralizmom u javnim servisima, kao i na pogoršanje bezbjednosti novinara, koji se često suočavaju s odbijanjem javnih tijela da otkriju informacije. Institucionalna kontrola i ravnoteža su i dalje otežani nedostatkom istinske političke debate i ograničenim resursima nezavisnih tijela.

Evropska komesarka za proširenje, Marta Kos, istakla je da je izvještaj važan jer pokazuje kandidatima za članstvo gdje mogu da unaprijede svoje institucije kako bi podržali demokratiju i ljudska prava. Napredak u ovim oblastima je ključni zahtjev za članstvo u EU i utiče na tempo pristupnih pregovora.