Nejasna pravila o dodjeli državnih odlikovanja u Crnoj Gori

Tokom prethodnih 20 godina predsjednici Crne Gore dodijelili su ukupno 200 državnih odlikovanja, ali i dalje ne postoje jasno propisana pravila o tome ko može biti predložen, po kojim kriterijumima se odlučuje i na osnovu kojih zasluga su pojedini kandidati odlikovani, pokazuju nalazi publikacije Centra za građansko obrazovanje (CGO) „Visoka priznanja, nejasna pravila – državna odlikovanja u Crnoj Gori 2006–2026“, autorke Aleksandre Mihaljević, saopšteno je iz CGO.

„Tokom dva i po mandata Filip Vujanović dodijelio je 110 odlikovanja, u jednom mandatu Milo Đukanović 48, dok je predsjednik Jakov Milatović u dosadašnjem mandatu dodijelio 42. Ključni problem nije u tome kome su državna odlikovanja dodjeljivana niti koliko ih je dodijeljeno, već u činjenici da postupak njihove dodjele nije dovoljno normativno uređen. Iako predsjednik države ovo ovlašćenje ostvaruje u skladu sa Zakonom o državnim odlikovanjima i priznanjima, važeći propisi ne definišu ko može predlagati kandidate, prema kojim kriterijumima se procjenjuju njihove zasluge niti obavezuju predsjednika da obrazloži svoje odluke“, istaknuto je u saopštenju koje potpisuje Marina Borozan, asistentkinja na projektima CGO.

Analiza identifikuje tri ključna nedostatka sistema: ne postoje jasno propisani kriterijumi za ocjenu zasluga kandidata, nije uređen postupak njihovog predlaganja, a predsjednik države nije obavezan da obrazloži odluke o dodjeli odlikovanja. „Uz to, iako postoji službena evidencija odlikovanih, ona nije javno dostupna u vidu jedinstvene elektronske baze podataka. Takav normativni okvir ima za posljedicu da građani nemaju mogućnost da provjere da li su državna odlikovanja dodijeljena isključivo na osnovu zasluga, jer postupak nije zasnovan na jasno propisanim kriterijumima, već u značajnoj mjeri zavisi od diskrecione procjene predsjednika države“, navodi se u analizi.

CGO ne dovodi u pitanje ustavno ovlašćenje predsjednika države da dodjeljuje državna odlikovanja. Međutim, ovlašćenje takvog značaja mora biti praćeno pravilima koja jačaju transparentnost i povjerenje javnosti. Najviša državna priznanja nijesu samo izraz zahvalnosti, već i poruka o vrijednostima koje država želi da afirmiše. Zato ovaj institut ne može počivati isključivo na povjerenju u predsjedničku procjenu, već na pravilima koja omogućavaju javnosti da razumije i provjeri način donošenja odluka“, navela je Borozan.

Publikacija sadrži i preporuke koje jasno razlikuju mjere koje je moguće sprovesti odmah, kroz promjenu postojeće prakse, od onih koje zahtijevaju izmjene Zakona o državnim odlikovanjima i priznanjima radi trajnog unapređenja transparentnosti i odgovornosti u dodjeli državnih odlikovanja. „CGO preporučuje da Kabinet predsjednika uvede praksu objavljivanja obrazloženja svake odluke o dodjeli državnog odlikovanja, kao i da obrazuje savjetodavno tijelo koje bi razmatralo prijedloge kandidata prije donošenja konačne odluke. Takve mjere se mogu uvesti odmah, bez izmjena zakona, i predstavljale bi važan korak ka većoj transparentnosti ovog instituta“, zaključuje se u saopštenju CGO.