Zatvorena još dva poglavlja, Hrvatska blokirala treće

Crna Gora je juče u Briselu na Međuvladinoj konferenciji sa Evropskom unijom zatvorila još dva pregovaračka poglavlja, dok je treće, koje se odnosi na saobraćajnu politiku, blokirala Hrvatska. Sa zatvorenim poglavljima 8 - Konkurencija i 29 - Carinska unija, ukupan broj zatvorenih poglavlja Crne Gore iznosi 18, od ukupno 33 koja su otvorena.

Za zatvaranje je bilo spremno i Poglavlje 14 (Saobraćajna politika), ali nije dobijeno zeleno svjetlo Hrvatske, koja je problematizovala pitanje kabotaže. Hrvatska smatra da bi niže cijene crnogorskih prevoznika mogle ugroziti njihove poslove, a takođe ima rezerve i zbog vazdušnih mapa, koje bi mogle oslabiti njenu poziciju u budućem razgraničenju sa Crnom Gorom.

Izvor “Vijesti” navodi da Hrvatska ovim tehničkim pitanjima želi da izvrši dodatni pritisak na Crnu Goru, kako bi ubrzala rješavanje bilateralnih sporova. Hrvatska je ranije blokirala Poglavlje 31 – Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, tražeći rješavanje spornih pitanja poput isplate odštete logorašima iz Morinja i vlasništva nad brodom “Jadran”.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos istakla je da je zatvaranje poglavlja sa Crnom Gorom već “poznat proces” koji se približava kraju. Ona je naglasila da nije tačno da Crna Gora, ukoliko ne završi proces zatvaranja poglavlja do kraja godine, ne može postati članica 2028. godine.

Irski ministar za evropske poslove Tomas Bern izjavio je da trenutna rasprava o različitim oblicima članstva proizlazi iz frustracije zbog sporog procesa proširenja, te naglasio potrebu za ubrzanjem istog.

Premijer Milojko Spajić je ukazao na to da, iako Crna Gora ima još 15 poglavlja za zatvoriti, većina njih je na nivou pripremljenosti većem od 90 odsto. Poglavlje 8 odnosi se na politiku konkurencije, dok Poglavlje 29 obuhvata Carinsku uniju, omogućavajući slobodnu trgovinu bez carinskih formalnosti među članicama EU.

Kos je dodala da će Crna Gora, kada postane članica EU, biti dio unutrašnjeg tržišta i olakšati izvoz domaćih proizvoda na tržište sa 500 miliona potrošača, čime će građani moći kupovati kvalitetnije proizvode po nižim cijenama.