Bezbijednost Trampove 'leteće Ovalne kancelarije' pod pitanjem

Odluka da predsjednik Donald Tramp dio puta kući pređe starijim avionom 'Er Fors One', umjesto novog aviona koji mu je poklonio Katar, otvorila je pitanja o tome koliko je novi predsjednički avion zaista bezbjedan.

Bijela kuća je uglavnom odbacila zabrinutost, navodeći da je dodatni oprez Tajne službe doveo do promjene plana. Tramp je sa samita NATO-a u Turskoj prvo letio za Ujedinjeno Kraljevstvo starijim Boingom 747 koji služi kao 'Er Fors One', a zatim je za let preko Atlantika prešao katarskim Boing avionom.

Tramp je sa svoje strane objasnio da je izabrao stariji avion kako bi novi mogao da bude prikazan u vojnoj bazi u Velikoj Britaniji, ali je izbjegao odgovore na pitanje da li je razlog bio strah od mogućeg atentata. Promjena plana dogodila se u trenutku novih sukoba sa Iranom, kao i prijetnji iz Teherana usmjerenih protiv američkog lidera, što je Tramp i sam potvrdio u srijedu. 'Ja sam broj jedan na listi za ubistvo Irana', rekao je Tramp novinarima.

Izmijenjeni plan prevoza ponovo je pokrenuo bezbjednosna pitanja koja su ranije iznosili zakonodavci i zvaničnici – da li je avion koji je poklonio Katar dovoljno unaprijeđen kako bi imao odbrambene sisteme i druge sposobnosti neophodne za zaštitu predsjednika dok putuje.

Ričard Abulafija, vojni vazduhoplovni konsultant, rekao je da se ne može sa sigurnošću znati koje su sve razlike između starijih aviona 'Er Fors One' i novog modela, ali da je jasno da novi avion nije doveden na potreban nivo. 'Ne možemo sa sigurnošću da kažemo, jer su, naravno, mnogi sistemi i sposobnosti povjerljivi, a kod ovog aviona posebno, ali za opremanje aviona ‘Er Fors One’ na nivo sposobnosti koji se obično zahtijeva potrebno je mnogo više vremena i novca nego što je uloženo u ovaj avion', rekao je Abulafija u intervjuu za list The Hill.

On je rekao da avion mora da ima odbrambene sposobnosti, elektronske protivmjere, sisteme za izbacivanje mamaca poput metalnih traka (chaff) i infracrvenih mamaca (flare), kao i druge mogućnosti kako bi 'zaštitio avion od bilo kakve neposredne prijetnje', uz komunikacionu opremu koja omogućava šifrovane poruke.

Sekretar Ratnog vazduhoplovstva SAD Troj Menk rekao je tokom svjedočenja pred Kongresom u junu da su procjene od milijardu dolara za prilagođavanje katarskog aviona previsoke. 'Ali veliki dio tih troškova su troškovi sa kojima bismo se svakako suočili, samo ćemo ih sada imati ranije', rekao je Menk zakonodavcima. 'Dakle, to neće biti ni približno toliko'. 'Vjerujemo da će stvarna cijena prepravke tog aviona vjerovatno biti manja od 400 miliona dolara', dodao je Menk.

Međutim, Abulafija smatra da su i novac i vrijeme utrošeni za taj posao daleko premali. 'Ideja da bi se za toliko vremena i novca mogao obaviti taj posao je smiješna', rekao je. Sličan stav iznio je i Džeremaja Gertler, viši savjetnik u kompaniji AeroDynamic Advisory i viši analitičar Teal Groupa, u intervjuu u četvrtak. 'Kratko vrijeme i relativno mali iznos novca utrošen na prelazni avion ukazuju na to da bi bilo teško da on ima približno istu opremu koju će imati VC-25B avioni', rekao je Gertler, misleći na avione nove generacije koji će služiti kao 'Er Fors One' i koji se još prave.

Katarski avion naziva se 'prelazni' avion. 'Ako samo pogledamo koliko vremena Boingu treba da napravi te avione od početka, pri čemu nisu morali da uklanjaju ništa što je već postojalo, jasno je da traje mnogo duže', rekao je. 'Mnogo je skuplje, a to ukazuje da ti avioni imaju više ugrađene opreme nego prelazni avion'. 'Ratno vazduhoplovstvo je priznalo da su neki sistemi izostavljeni radi jednostavnosti', dodao je.

Kompanija L3Harris Technologies, odbrambeni izvođač radova sa sjedištem na Floridi, bila je zadužena za prepravku katarskog aviona, što je obavila za manje od 10 mjeseci uz angažovanje oko 400 zaposlenih. Kompanija je prošlog mjeseca saopštila da avion ima 'vazdušni komandni centar opremljen novim komunikacionim sistemom koji omogućava pouzdanu i bezbjednu povezanost za reagovanje na globalne događaje bez prekida'. Proces pretvaranja aviona u 'Er Fors One' uključuje ugradnju napredne komunikacione opreme i odbrambenih sistema – uključujući infracrvene protivmjere koje mogu da zbune ili onesposobe nadolazeće rakete. Potrebno je obezbijediti i druge elemente, poput kabine za novinare i drugih komponenti, kako bi predsjednik imao isti nivo bezbjedne komunikacije kao u situacionoj sobi Bijele kuće. 'To je zapravo leteća Ovalna kancelarija', rekao je Gertler.

Široko je rasprostranjeno mišljenje da stari avion 'Er Fors One' ima ojačane instalacije koje ga štite od elektromagnetnog udara u slučaju nuklearnog napada, kao i napredne sisteme za odbranu od projektila. Ratno vazduhoplovstvo može da ga dopunjava gorivom u vazduhu, što mu omogućava letove na velike udaljenosti, a avion posjeduje i medicinski odjeljak.

Kada je u četvrtak upitan za komentar, zvaničnik Ratnog vazduhoplovstva rekao je za The Hill da ta služba ne govori o sposobnostima aviona dok je Pentagon uputio novinare na Bijelu kuću. Bijela kuća je branila sposobnosti novog aviona. 'Novi 'Er Fors One' je najsavremeniji avion koji je opremljen visokim bezbjednosnim protokolima koji garantuju sigurnost predsjednika i njegovog osoblja', rekao je direktor komunikacija Bijele kuće Stiven Čeung u saopštenju. 'Kao što je predsjednik nedavno rekao, postoje mnogi neprijatelji Amerike koji ga imaju na meti, i mi koristimo sva sredstva koja su nam na raspolaganju – uključujući odvlačenje pažnje i obmanjujuće poteze – kako bismo odgovorili na te prijetnje'.

Tramp je prvi put predstavio renovirani avion prošlog mjeseca u bazi Endruz u Merilendu. Nazvan je 'prelaznim' avionom i koristiće se između zastarjelih Boing 747-200 aviona koji se koriste više od dvije decenije i novih aviona koji su prvobitno trebalo da budu spremni 2024. godine, ali neće biti završeni prije 2028. Tramp je takođe promijenio spoljašnji dizajn aviona, zamijenivši poznatu kombinaciju svijetloplavih tonova tamnoplavom, crvenom i zlatnom bojom.

'Mislim da je ključ za razumijevanje cijele priče manje u onome što nije urađeno, a više u onome što je bilo željeno', rekao je Abulafija. 'Šta Ratno vazduhoplovstvo radi? Ono definiše zahtjeve, dodjeljuje ugovore i nadgleda integraciju sistema. Šta ne radi? Luksuz'. Avion je do sada završio dva unutrašnja leta, ka Sjevernoj i Južnoj Dakoti prošle nedjelje, a predsjednik ga je koristio i za put iz Vašingtona u Tursku, kao i za povratak iz Ujedinjenog Kraljevstva u SAD ove nedjelje.

Tokom leta iz Turske, novinarima u avionu je rečeno da drže spuštene roletne na prozorima, ali im nije objašnjeno zašto. Kada su pitali Trampa, rekao je da je to vjerovatno zbog 'ološa tamo', misleći na iransko rukovodstvo. 'Turska se nalazi u opasnom susjedstvu. Ponovo lete rakete, a ponovo postoji mnogo neprijateljskih aktera', rekao je Abulafija. 'Ovo je ozbiljna stvar'.