Ibrahimović: Reformi su važnije od geopolitičkih okolnosti za podršku EU

Evropske integracije nijesu projekat jedne vlade, parlamentarne većine ili političke partije. To je zajednički državni cilj oko kojeg postoji širok društveni i politički konsenzus i kojim su nas zadužili građani. Upravo zato ovaj sporazum posmatram kao potvrdu da, uprkos političkim razlikama, postoji svijest o važnosti ispunjavanja obaveza iz pristupnog procesa – kazao je Ervin Ibrahimović.

Kada govorimo o rezultatima Ministarstva vanjskih poslova u proteklom periodu, izdvojio bih tri postignuća koja smatram posebno važnim za međunarodni položaj Crne Gore i naš evropski put. To su ispunjavanje tehničkih uslova za zatvaranje Poglavlja 31, imenovanja u diplomatsko-konzularnim predstavništvima i izrada četvorogodišnje Strategije vanjske politike. To je u intervjuu za Pobjedu kazao Ervin Ibrahimović, predsjednik Bošnjačke stranke, potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova, sumirajući najznačajnije rezultate njegovog dosadašnjeg mandata u izvršnoj vlasti.

- Prije svega, MVP je u potpunosti ispunilo sve tehničke uslove za zatvaranje Poglavlja 31 – Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika koje je u našoj nadležnosti. To predstavlja važan doprinos ukupnom procesu evropskih integracija u kojem je Crna Gora do sada privremeno zatvorila 16 pregovaračkih poglavlja i time nesporno potvrdila status predvodnice među državama kandidatima za članstvo u EU. Posebno sam ponosan što smo pokazali da, kada postoji jasna politička volja i odgovoran institucionalni pristup, možemo ostvarivati rezultate koji dodatno učvršćuju kredibilitet Crne Gore na našem evropskom putu.

Drugi važan rezultat jeste jačanje naše diplomatsko-konzularne mreže. Tokom mog mandata imenovano je 15 ambasadora i dva generalna konzula, čime smo značajno unaprijedili kapacitete Crne Gore za predstavljanje i zaštitu svojih interesa u inostranstvu. Istovremeno, radimo na daljem širenju mreže, posebno u državama članicama EU, poput Češke i Slovačke, ali i u zemljama od strateškog značaja, među kojima su Saudijska Arabija, Katar, Japan i Indija. Riječ je o procesu koji je po svojoj prirodi složen, jer podrazumijeva blisku koordinaciju MVP, Skupštine i predsjednika države, uz puno poštovanje međunarodnih procedura i protokola prema državama prijema. Uvjeren sam da snažna diplomatska mreža predstavlja jedan od ključnih instrumenata za ostvarivanje naših vanjskopolitičkih i ekonomskih interesa.

U tom kontekstu važno je istaći - i smatram to velikim uspjehom - i činjenicu da smo otvaranjem ambasada u Bernu i Kopenhagenu te Kancelarije Ambasade Crne Gore u Belgiji sa sjedištem u Luksemburgu dodatno približili domovinu našoj brojnoj dijaspori u tim državama ali i stvorili uslove za jačanje saradnje sa tim državama. Još nešto što smatram važnim jeste izrada nacrta Strategije vanjske politike Crne Gore za period 2026–2029, zajedno sa akcionim planom. Smatram da uspješna vanjska politika ne može biti vođena isključivo kroz odgovore na aktuelne izazove, već mora biti zasnovana na dugoročnom planiranju, proaktivnosti i koordinisanom djelovanju svih nadležnih institucija. Nova strategija upravo ima za cilj da omogući blagovremeno prepoznavanje budućih trendova, prilika i izazova, kako bismo dodatno ojačali otpornost našeg društva, zaštitili državne interese i unaprijedili međunarodni položaj Crne Gore.

POBJEDA: Crna Gora se danas smatra najozbiljnijim kandidatom za narednu članicu EU. Koliko je taj napredak rezultat rada crnogorske diplomatije, a koliko geopolitičkih okolnosti i obnovljenog interesa EU za proširenje? IBRAHIMOVIĆ : Smatram da bi bilo pojednostavljeno pripisati napredak Crne Gore isključivo geopolitičkim okolnostima ili samo radu naših institucija. Istina je da su oba faktora važna, ali uvjeren sam da bez konkretnih rezultata ne bi bilo ni današnjeg nivoa podrške koji uživamo među državama članicama EU. Posebno želim da istaknem predan rad zaposlenih u MVP i našim diplomatsko-konzularnim predstavništvima. Naša diplomatska mreža svakodnevno radi na predstavljanju reformskih rezultata Crne Gore, jačanju političkog dijaloga sa državama članicama i evropskim institucijama, te afirmaciji našeg najvažnijeg vanjskopolitičkog cilja – punopravnog članstva Crne Gore u EU do kraja 2028. godine.

Istovremeno, ne može se zanemariti činjenica da je EU, usljed promijenjenih geopolitičkih okolnosti, ponovo stavila politiku proširenja među svoje strateške prioritete prepoznajući da je politika proširenja istovremeno politika mira, stabilnosti, bezbjednosti i dugoročne otpornosti evropskog kontinenta. Interesi Crne Gore i EU danas se snažno podudaraju i to je trenutak koji moramo iskoristiti na najbolji mogući način. Naredno proširenje, čiji ćemo dio biti, biće veliki uspjeh i za Crnu Goru i za EU.

POBJEDA: U kojoj fazi su bilateralni razgovori sa Hrvatskom o otvorenim pitanjima koja utiču na evropski put Crne Gore? Kada realno očekujete deblokadu zatvaranja Poglavlja 31 i konačan napredak u odnosima sa Zagrebom? IBRAHIMOVIĆ : Razgovori koje Crna Gora i Hrvatska vode na svim nivoima potvrđuju da postoji iskrena politička volja obje strane da se o svim otvorenim pitanjima razgovara otvoreno, argumentovano i u duhu međusobnog poštovanja. Upravo sposobnost da se i najsloženija pitanja rješavaju dijalogom predstavlja najbolji pokazatelj političke i evropske zrelosti dvije susjedne države koje dijele zajedničke evropske vrijednosti i interes za stabilan i prosperitetan region. Naš cilj je da dođemo do pravednih, obostrano prihvatljivih i dugoročno održivih rješenja. Istovremeno, važno je imati u vidu da pojedina otvorena pitanja postoje godinama, pa i decenijama, te da zbog svoje složenosti zahtijevaju vrijeme, strpljenje i odgovoran pristup. Uvjeren sam da su međusobno uvažavanje, kontinuiran dijalog i dosljedno poštovanje međunarodnog prava najbolji put ka njihovom rješavanju. Zato smo svjesno opredijeljeni da izbjegavamo ishitrene reakcije i retoriku koja može dodatno opteretiti odnose. Smatram da odgovorna politika podrazumijeva traženje rješenja kroz institucionalni dijalog, a ne kroz podizanje tenzija u javnom prostoru. Takav pristup je u interesu i Crne Gore i Hrvatske, ali i ukupne stabilnosti regiona. Ohrabruje činjenica da su u prethodnom periodu ostvareni konkretni i mjerljivi pomaci u rješavanju pojedinih otvorenih pitanja. To pokazuje da napredak jeste moguć kada postoji politička volja, međusobno povjerenje i spremnost da se razgovori vode u dobroj vjeri.

Kada je riječ o Poglavlju 31, u ovom trenutku ne postoji zvanično utvrđen datum njegovog zatvaranja. Međutim, očekivanje Vlade Crne Gore jeste da će se, kroz nastavak intenzivnog dijaloga sa Hrvatskom i našim evropskim partnerima, stvoriti uslovi da ono definitivno bude zatvoreno do kraja godine. To bi bilo u skladu sa planom da Crna Gora do kraja ove godine zatvori sva pregovaračka poglavlja i time napravi odlučujući korak ka ostvarivanju našeg strateškog cilja – punopravnog članstva u EU do kraja 2028. godine.

POBJEDA: Koliko je važan nedavno postignuti sporazum vlasti i opozicije o izmjenama Ustava i više zakona u skladu s prioritetima iz pristupnih pregovora? Da li je to pokazatelj da evropske integracije konačno postaju državni, a ne partijski projekat? IBRAHIMOVIĆ : Smatram da je postizanje sporazuma između vlasti i opozicije o pitanjima koja su od ključnog značaja za evropsku integraciju veoma važna poruka, kako za građane Crne Gore, tako i za naše međunarodne partnere. Evropske integracije nijesu projekat jedne vlade, parlamentarne većine ili političke partije. To je zajednički državni cilj oko kojeg postoji širok društveni i politički konsenzus i kojim su nas zadužili građani. Upravo zato ovaj sporazum posmatram kao potvrdu da, uprkos političkim razlikama, postoji svijest o važnosti ispunjavanja obaveza iz pristupnog procesa. To pokazuje da je moguće postići dogovor kada je u pitanju državni interes i da evropska agenda može i treba biti prostor okupljanja, a ne podjela. Ono što će EU cijeniti jesu konkretni rezultati – usvajanje kvalitetnih zakonskih rješenja, njihova dosljedna primjena i nastavak reformi u oblastima vladavine prava, jačanja institucija i zaštite ljudskih prava. Zato je važno da postignuti sporazum bude početak još intenzivnije saradnje svih političkih aktera u realizaciji evropske agende. Ohrabruje me činjenica da naši međunarodni partneri prepoznaju spremnost Crne Gore da kroz dijalog i demokratske procedure dolazi do rješenja o najvažnijim državnim pitanjima. Upravo sposobnost postizanja kompromisa predstavlja jednu od temeljnih evropskih vrijednosti.

POBJEDA: Bošnjačka stranka često naglašava važnost dobrosusjedskih odnosa i otpora svim hegemonističkim politikama u regionu. Koliko danas uspijevate da te principe afirmišete unutar same Vlade? IBRAHIMOVIĆ : Bošnjačka stranka od svog osnivanja dosljedno zastupa politiku dobrosusjedskih odnosa, regionalne saradnje, međusobnog uvažavanja i odlučnog otpora svakom obliku hegemonizma, istorijskog revizionizma i politika koje mogu ugroziti stabilnost regiona. Moja obaveza je da, i kao potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova, upravo kroz dijalog, argumente i institucije doprinosim afirmaciji tih principa. Crna Gora je građanska, multietnička i evropska država i upravo takav identitet predstavlja njenu najveću snagu. Zato vjerujem da naša vanjska politika mora biti utemeljena na poštovanju međunarodnog prava, suvereniteta i teritorijalnog integriteta svih država, dobrosusjedskim odnosima i unapređenju regionalne saradnje. Naravno, u svakoj heterogenoj vladi postoje različiti politički pogledi na određena pitanja. Međutim, ono što smatram najvažnijim jeste da zvanična politika Crne Gore ostaje jasna i dosljedna. Naša država je kredibilna članica NATO, pouzdan partner EU i snažno opredijeljena za regionalnu stabilnost i evropsku budućnost Zapadnog Balkana. Upravo kroz svakodnevni rad u Vladi nastojimo da doprinosimo kulturi dijaloga, međusobnog uvažavanja i donošenja odluka koje jačaju povjerenje, kako unutar Crne Gore tako i u regionu.