Porodična drama u Ankari: Tenzije na NATO samitu
Na samitu NATO-a u Ankari, lideri su se suočili sa starim i novim problemima, dok je Donald Tramp obnovio kritike na račun Alijanse. Sukobi i pregovori obeležili su ovaj događaj.

Lideri NATO-a su u srijedu stali rame uz rame za grupnu fotografiju prije odlaska iz Ankare posle burnog dvodnevnog samita. Iako su se na površini činili jedinstveni, stvarnost iza kulisa bila je mnogo komplikovanija. Lični sukobi, pregovori o dogovorima i očajnički pozivi za pomoć bili su stalna pozadina skupa lidera Alijanse.
U središtu zbivanja, predsjednik Donald Tramp obnovio je svoje kritike na račun NATO-a, optužujući saveznike da iskorišćavaju SAD i da nijesu dobri partneri. Tramp je novinarima rekao da je “veoma razočaran NATO-om” i kritikovao saveznike zbog, kako je naveo, neprepoznavanja nesrazmjerno velike uloge SAD. “Zašto mi trošimo stotine milijardi dolara, a oni nijesu tu za nas?” upitao je Tramp.
Tokom samita, Tramp je ponovio svoje zamjerke Alijansi, žaleći se da članice ne čine dovoljno da povećaju ciljeve za izdvajanja za odbranu. Takođe je kritikovao evropsku imigracionu i energetsku politiku, kao i ponovo iznio ideju da SAD treba da preuzmu kontrolu nad Grenlandom. Tokom razgovora sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, Tramp je rekao: “Nijesam zadovoljan NATO-om zbog onoga što su uradili sa Grenlandom.”
Dok Tramp vrši pritisak na temelje Alijanse, generalni sekretar Mark Rute radi prekovremeno kako bi sve održao na okupu, fokusirajući se na finansije i obećavajući da će saveznici povećati svoja izdvajanja za odbranu. U razgovoru za “Politico”, Rute je podržao Trampove politike, tvrdeći da je podsticanje saveznika da modernizuju svoje vojske dobitni potez.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan, domaćin samita, dugogodišnji je Trampov miljenik. Očekuje se da će Ankara iskoristiti tu naklonost kako bi završila dogovor o povratku u američki program borbenih aviona “F-35”, iz kojeg je Turska isključena 2019. godine. Tramp je nagovijestio da bi dogovor mogao biti na pomolu, ali će se suočiti sa značajnim otporom u Kongresu.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni ranije je bila u ulozi “šaptačice Trampu”, ali je njihov odnos postao napet zbog nedostatka podrške Meloni ratu u Iranu. Tramp je na društvenim mrežama objavio da mu je potrebna zabrana prilaska kako bi držao Meloni na odstojanju, što je izazvalo oštre reakcije.
Na samitu se nije pojavio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je tražio dodatnu pomoć za protivvazdušnu odbranu Ukrajine, naglašavajući potrebu za američkim sistemima “patriot”. Tramp je predložio da Ukrajina proizvodi svoje sisteme “patriot”, čime je ponovo postavio pitanje američke posvećenosti okončanju sukoba.
Komentari
Značaj 13. jula za crnogorsku državnost
Datum 13. jul obilježava kontinuitet crnogorske državnosti kroz ključne događaje iz 1878, 1941. i 1944. godine, simbolizujući borbu za slobodu i identitet Crne Gore.

Povezani članci
Popularno u Politika
- Mandić pozvao funkcionere na sjednicu o budućnosti koalicije ZBCG
- Nimanbegu: Građanski koncept države nikada nije zaživio u punom zamahu
- Osmani: SAD spriječile "mnogo veći napad Srbije" nakon Banjske
- Miloš Medenica optužuje ministra Šaranovića i bezbjednosni sektor
- Zašto suzavac na Trgu nezavisnosti vjerovatno vodi pravo do BIA i Beograda
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.





