Pad ocjene Crne Gore zbog netransparentnog usvajanja zakona

Crna Gora ostaje „djelimično slobodna“ sa 68 bodova. Ocjena funkcionisanja vlasti pala je sa tri na dva jer su vladini zakoni usvajani po ubrzanim i netransparentnim procedurama, praksu koju je organizacija najavila kao rizik još godinu ranije.

Fridom haus je 2025. pripisao skraćivanje izvještaja budžetskim ograničenjima nakon zamrzavanja američke pomoći. U detaljnijem izvještaju o Crnoj Gori u okviru godišnje publikacije „Sloboda u svijetu 2026“, potvrđeno je da zemlja zadržava status „djelimično slobodne“ države sa ukupnih 68 od mogućih 100 bodova, uz pad od jednog boda u odnosu na prošlogodišnjih 69.

Jedini razlog pada ukupne ocjene je usvajanje zakona po hitnoj proceduri i bez parlamentarne rasprave. U kategoriji „Funkcionisanje vlasti“, ocjena na pitanju određuju li slobodno izabrani nosioci vlasti i poslanici politiku države pala je sa tri na dva boda.

Fridom haus to obrazlaže konstatacijom da je veliki broj zakona koje je predložila Vlada usvojen po ubrzanim, ponekad netransparentnim procedurama i bez rasprave u parlamentu. U izvještaju za 2025. godinu Fridom haus je upozorio na isti obrazac: nakon što je premijer Milojko Spajić u julu 2024. proširio vladu na 32 člana, uključujući koaliciju Za budućnost Crne Gore i Bošnjačku stranku, kako bi reformske zakone lakše provlačio kroz parlament, organizacija je ocijenila da takav aranžman prijeti da pogorša praksu donošenja zakona po ubrzanim procedurama, uz malo javne rasprave i parlamentarnog nadzora.

Milojko Spajić, FOTO: Mara Babović. Politička prava ocijenjena su sa 26 od 40 bodova, a građanske slobode sa 42 od 60. Građanske slobode ostale su na istom nivou kao prethodne dvije godine, dok je cjelokupni pad zabilježen u domenu političkih prava.

Ovogodišnji izvještaj za Crnu Goru objavljen je u skraćenoj formi, drugu godinu zaredom. Za razliku od izdanja iz 2024, koje je bilo posljednje sa širom narativnom analizom po oblastima, verzije za 2025. i 2026. svedene su na ocjene po indikatorima. U izvještaju za 2025. Fridom haus je izričito naveo da je dokument skraćen „zbog budžetskih ograničenja“, uz upućivanje na posljedice zamrzavanja američke inostrane pomoći po rad organizacije.

U izdanju za 2026. taj razlog nije ponovljen, ali je izvještaj ponovo objavljen u redukovanom obliku, uz napomenu čitaocima da širi kontekst potraže u izvještajima iz 2024. i 2025. godine. Fridom haus se, kako se navodi u samim izvještajima, finansira isključivo iz nevladinih izvora, privatnih fondacija, kompanija i pojedinačnih donatora.

Rezultat je nastavak višegodišnjeg kretanja u uskom rasponu. Crna Gora je u izdanju za 2023. imala 67 bodova, da bi u izvještaju za 2024. skočila na 69. Taj rast pratile su dvije popravljene ocjene: mogućnost da opozicija kroz izbore dođe na vlast podignuta je sa tri na četiri boda nakon predsjedničkih i parlamentarnih izbora 2023, a ocjena vladavine prava u postupcima popravljena je sa jednog na dva boda pošto su popunjena upražnjena mjesta u Ustavnom sudu i deblokiran rad te institucije.

U izdanju za 2025. rezultat je ostao 69, da bi u izvještaju za 2026. pao na 68. Takav kontinuitet pokazuje da, uprkos smjenama vlasti, kvalitet demokratskih institucija ostaje na sličnom nivou, bez značajnijeg napretka.

Iza stabilnog ukupnog rezultata kriju se indikatori na kojima Crna Gora godinama stoji loše. U oblasti izbora, to je nepristrasnost izbornog zakonodavstva i njegove primjene; reforma izbornog okvira, prema ranijim izvještajima, godinama ne napreduje, a opozicija se povukla iz nadležnog odbora.

Na polju političkog pluralizma, niska ocjena odnosi se na izloženost političkih izbora uticaju vanpolitičkih činilaca. Fridom haus je u ranijim izvještajima ukazivao na mreže naslijeđene iz vremena DPS, kao i na uticaj srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića na stranke koje predstavljaju Srbe u Crnoj Gori.

U oblasti funkcionisanja vlasti, po dva boda nose i djelotvornost mehanizama protiv korupcije i transparentnost rada vlasti. Fridom haus je ranije podsjećao da izvještaji Evropske komisije dosljedno dovode u pitanje integritet i nezavisnost Agencije za sprečavanje korupcije, te da budžetski planovi i podaci o državnim ugovorima ostaju teško dostupni javnosti.

U domenu građanskih sloboda, najslabije tačke su nezavisnost pravosuđa i vladavina prava u građanskim i krivičnim postupcima, obje sa po dva boda, kao i pravo na imovinu i osnivanje privatnih preduzeća bez nedozvoljenog miješanja države ili nedržavnih aktera, gdje se kao prepreke normalnom poslovanju navode dominacija državnog sektora i klijentelizam.

Sloboda medija ocijenjena je sa tri od četiri boda. Posljednju detaljnu ocjenu medijske scene Fridom haus je dao u izvještaju za 2024, u kojem se navodi da u Crnoj Gori djeluje niz nezavisnih medija, da je izvještavanje o pojedinim temama partijski obojeno i oštro, te da su novinari koji prate korupciju i organizovani kriminal i dalje izloženi riziku od nasilja.

U tom izvještaju konstatovano je i da je većina nacionalnih emitera u stranom vlasništvu, kao i dvije od tri najveće dnevne novine. Budući da je riječ o ocjeni staroj dvije godine, ona ne odražava razvoj događaja u javnom emiteru i medijskoj sferi tokom 2025. i 2026. godine.

Maksimalnu ocjenu, četiri boda, Crna Gora i dalje ima samo na jednom pitanju: postojanje realne mogućnosti da opozicija kroz izbore ojača ili preuzme vlast. Ta ocjena korespondira sa dvjema smjenama vlasti kroz konkurentne izbore u posljednjih pet godina.

Nalazi za Crnu Goru dio su šire slike. Fridom haus upozorava da sloboda u svijetu opada već dvije decenije zaredom. Tokom 2025. godine, čak 54 države zabilježile su pogoršanje, a samo 35 napredak, a danas svega 21 odsto svjetske populacije živi u državama koje se smatraju slobodnim.

U regionalnom kontekstu, Crna Gora dijeli poziciju sa većinom zemalja Zapadnog Balkana, dok Hrvatska ostaje jedina zemlja regiona u grupi „slobodnih“.

Fridom haus stanje slobode mjeri kroz dvije oblasti - politička prava i građanske slobode razvrstane u sedam grupa i ukupno 25 pitanja. Svako pitanje nosi od nula do četiri boda, pri čemu je nula najgore, a četiri najbolje.

U oblasti izbornog procesa, Crna Gora ima po tri boda za izbor šefa države i vlade i za izbor poslanika na slobodnim i poštenim izborima, ali dva boda za pravičnost i nepristrasnu primjenu izbornog okvira. U oblasti političkog pluralizma, po tri boda nose pravo na osnivanje različitih stranaka bez nepotrebnih prepreka i puna politička prava svih segmenata društva etničkih, vjerskih, LGBT+ i drugih grupa.

Najvišu ocjenu, četiri boda, Crna Gora ima za realnu mogućnost da opozicija kroz izbore ojača ili dođe na vlast, dok dva boda nosi izloženost političkih izbora uticaju vanpolitičkih činilaca. Najslabija je oblast funkcionisanja vlasti, gdje sva tri pitanja nose po dva boda: određuju li izabrani predstavnici politiku države, jesu li mehanizmi protiv korupcije djelotvorni i radi li vlast transparentno. Upravo je prvo od tih pitanja jedina ocjena koja je ove godine pala sa tri na dva boda.

U oblasti slobode izražavanja i uvjerenja, Crna Gora ima po tri boda na sva četiri pitanja: postojanje slobodnih i nezavisnih medija, slobodu vjeroispovijesti, akademsku slobodu i slobodu iznošenja ličnih stavova bez straha od nadzora ili odmazde. Jednako, po tri boda nosi i cijela oblast slobode udruživanja sloboda okupljanja, sloboda nevladinih organizacija i sloboda sindikata i strukovnih organizacija.

U oblasti vladavine prava, po dva boda dobijaju nezavisnost pravosuđa i pravičnost postupka u građanskim i krivičnim stvarima, dok po tri boda nose zaštita od nelegitimne fizičke sile i jednak tretman svih segmenata stanovništva. U oblasti lične autonomije, po tri boda nose sloboda kretanja, lične društvene slobode, izbor bračnog partnera, veličina porodice i zaštita od nasilja u porodici i jednakost šansi uz slobodu od ekonomske eksploatacije, dok pravo na imovinu i osnivanje privatnih preduzeća bez neprimjerenog miješanja nosi dva boda.