Ključne poruke sa samita NATO-a u Ankari

Posljednji dan samita NATO-a u Ankari 8. jula počeo je napeto. Tokom noći Sjedinjene Američke Države ponovo su pokrenule napade na Iran nakon nesigurnog prekida vatre. Cijeli sukob uzdrmao je vojni savez, dok je predsjednik SAD Donald Tramp kritikovao evropske saveznike zbog toga što nisu pomogli i dovodio u pitanje njihovu 'lojalnost'.

Tokom zajedničkog obraćanja za medije sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, Tramp je ponovo kritikovao evropske zemlje zbog odgađanja ili sprečavanja korišćenja baza na kontinentu za američke vazdušne napade, zatim je iranski režim nazvao 'lažovima' i 'ološem' te rekao da je dogovor sa Iranom 'završen'. Okomio se i na Španiju, koja je javno kritikovala rat i umjereno izdvajala za odbranu, aludirajući na mogući trgovinski embargo protiv Madrida. Tramp je takođe ponovo iznio svoje ranije namjere da preuzme dansku teritoriju Grenland.

Na fotografijama sa ulaza činilo se da se evropski lideri pribojavaju najgoreg dok su polako ulazili u salu za sastanke. Međutim, unutra je vladala potpuno drugačija atmosfera. Diplomate NATO-a, koje su razgovarale sa Radiom Slobodna Evropa pod uslovom anonimnosti, rekle su da je američki predsjednik bio dobro raspoložen i više diplomatski nastrojen, te da nije ponovio svoje komentare o Španiji, Grenlandu i Iranu u razgovoru sa ostalim 31 liderom.

Nakon sastanka, Tramp je oduševljeno rekao da postoji 'ogromno jedinstvo', dok je Rute okupljanje u Ankari nazvao 'ogromnim uspjehom' i govorio o 'velikom osjećaju jedinstva'. Kada je riječ o Iranu, deklaracija samita koju su podržali svi lideri navodi da 'Iran nikada ne smije imati nuklearno oružje' i ponavlja 'poziv Iranu da u potpunosti poštuje slobodu plovidbe u Ormuskom moreuzu'.

Uprkos američkoj zabrinutosti zbog nedostatka volje evropskih zemalja da podrže Vašington u sukobu, Rute je istakao da su SAD posljednjih mjeseci iz evropskih vazdušnih baza izvele više od 5.000 borbenih letova. A zatim je bilo riječi i o nedovoljnoj potrošnji evropskih zemalja i Kanade na odbranu, što je stalni problem Bijele kuće koji je Tramp nedavno ponovo iznio.

Nakon sastanka, NATO je trijumfalno istakao da su ostalih 31 saveznika zajedno povećali izdvajanja za odbranu za 139 milijardi dolara u protekloj godini, što nije propustio da oda priznanje Trampu. Na prošlogodišnjem samitu NATO-a u Hagu postojale su nedoumice da li će se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski uopšte pojaviti, a sve nade da će njegova zemlja uskoro postati članica saveza bile su ugašene. Međutim, ovog puta nije bilo sumnje da će Zelenski biti pozvan u Ankaru, iako se članstvo još nije našlo na stolu, u deklaraciji iz Ankare navedeno je da 'Ukrajina doprinosi transatlantskoj bezbjednosti'.

U konačnoj deklaraciji samita postoji obaveza da se Kijevu ove godine obezbijedi 70 milijardi evra vojne pomoći, kao i najmanje isti iznos za 2027. godinu, iako veliki dio toga neće biti potpuno svjež novac. Vašington neće tome doprinijeti, ali je možda Ukrajini dao najveći poklon od svih: dozvolu za proizvodnju raketa Patriot, što Kijev dugo traži zbog pojačanih ruskih napada na civilne ciljeve širom zemlje.

U razgovoru sa Zelenskim, Tramp je rekao da će 'pokazati Ukrajini kako da proizvodi Patriote', iako formalnosti vjerovatno tek treba da budu dogovorene. Uoči njihovog bilateralnog sastanka nakon samita, Tramp i Zelenski obratili su se novinarima i činilo se da se prilično dobro slažu. Tramp je rekao da su 'razvili dobar odnos', pohvalio ukrajinsku vojsku riječima da 'radi nevjerovatan posao' i da se sastoji od 'hrabrih ljudi', otvorio mogućnost da uskoro posjeti 'predivni' Kijev te izrazio interesovanje za sklapanje dogovora o dronovima sa Ukrajinom.

Bilo je i mnogo pohvala na račun 'intelektualne snage' ukrajinske delegacije prisutne u sali, kao i ogromnog potencijala zemlje ukoliko bi se rat uskoro završio. Međutim, činilo se da je Zelenski manje oduševljen kada je Tramp iznenada počeo da hvali poljskog predsjednika Karola Navrockog, koji je nedavno oduzeo Zelenskom najviše poljsko državno odlikovanje nakon žestokog bilateralnog spora koji je ugrozio ukrajinsko-poljske odnose.

Američki predsjednik je takođe rekao da postoji vrlo malo razlika između naroda Ukrajine i Rusije, da je više razgovarao sa Putinom nego sa Zelenskim i da je ruski predsjednik 'težak karakter', ali da je to i Zelenski. Zelenski je barem izazvao najveći smijeh među okupljenim novinarima kada je Tramp rekao da je Putin predložio sastanak u Moskvi kako bi razgovarali o okončanju rata, na šta je Zelenski odgovorio da bi odlazak tamo bio opasan jer u tom gradu ima toliko ukrajinskih dronova.

Možda to nije bila najvažnija rečenica u deklaraciji iz Ankare, ali je sigurno bila najzanimljivija. Tekstovi NATO samita obično se završavaju navođenjem mjesta održavanja sljedećeg samita. Međutim, ovogodišnji dokument samo navodi: 'Radujemo se našem sljedećem sastanku'. Bez dodatnih detalja. Prošle godine u Hagu utvrđeno je da bi sljedeći sastanak trebalo da bude u Turskoj, a zatim u Albaniji. Rute je na završnoj konferenciji za novinare potvrdio da će 'sljedeći samit biti u Albaniji, to je bila odluka u Hagu. Moramo da odlučimo tačno vrijeme'.

Postoje dva razloga za ovu nejasnoću. Jedan je to što unutar saveza postoji nezadovoljstvo zbog toga što smatraju da zemlja koja je nedavno ponovo pala ispod 2 odsto BDP-a izdvajanja za odbranu ne bi trebalo da bude domaćin samita. Tirana je obećala da će uskoro usvojiti budžet koji uključuje veću vojnu potrošnju. Ali postoje i zemlje koje se nadaju da će se NATO vratiti tradiciji održavanja samita svake druge godine, jer je teško svake godine pronaći konkretne političke rezultate. Za sada znamo da će sljedeći sastanak biti u Albaniji, ali nije sigurno da li će biti održan u ljeto 2027. godine, na jesen iste godine ili će čak biti pomjeren za 2028. godinu.