Faraž podnio ostavku, ponovo se kandiduje

Lider krajnje desničarske, populističke stranke Reform UK, Najdžel Faraž, podnio je ostavku na poslaničko mjesto u Donjem domu britanskog parlamenta (House of Commons). Međutim, iznenađujuće je to što je najavio da će se ponovo kandidovati za predstavnika građana u izbornoj jedinici Klakton, iz koje je i izabran na tu funkciju.

Istakao je da će time glasanje za to mjesto postati „referendum o tome šta građani misle“ o optužbama vlasti da nije platio porez na političku donaciju, koju karakteriše kao „lični poklon“. - Ponovljeni izbori biće izjašnjavanje naroda protiv establišmenta - rekao je Faraž u video-obraćanju objavljenom na društvenim mrežama.

Ponovio je da nije učinio ništa protivzakonito. Podsjetimo, lider reformista je od maja pod istragom Komiteta za standarde britanskog parlamenta zbog poklona vrijednog pet miliona funti, koji je primio od Kristofera Harborna prije dvije godine.

Nadležni parlamentarni komitet potvrdio je da Faražova ostavka neće zaustaviti postupak. Kontroverzni političar je tvrdio da je novac uzeo kako bi doživotno plaćao obezbjeđenje. Branio se time da je jedna od ličnosti koje primaju najviše prijetnji smrću u Velikoj Britaniji.

Kasnije je, u jednom radijskom intervjuu, rekao da novac može da troši „na što hoće, pošto je riječ o poklonu“. Mediji, ali i političari drugih britanskih stranaka, postavljaju pitanje da li Faraž treba da plati porez na tu sumu.

Kristofer Harborn je britanski investitor u kriptovalute koji živi na Tajlandu. Faraž svojom politikom promoviše tu vrstu investicija. Iz tog razloga je tamošnja javnost problematizuje da li je to „poklon“ ili mito. List Sandej tajms dolio je ulje na vatru istraživačkim tekstom u kojem, između ostalog, piše da je Najdžel Faraž dozvolio bivšem saradniku iz vremena kada je bio poslanik Evropskog parlamenta, Džordžu Kotrelu, da mu tokom predizborne kampanje 2024. plaća obezbjeđenje, tim za plasiranje političkih poruka na društvenim mrežama, pa čak i smještaj nedaleko od Bakingemske palate.

Kotrel je 2017. godine u Sjedinjenim Američkim Državama osuđen na osam mjeseci zatvora nakon što je priznao krivicu za elektronsku prevaru. Presuda je uslijedila poslije istrage u kojoj je pregovarao sa prikrivenim federalnim agentima, vjerujući da posreduje u pranju novca za koji je mislio da potiče od trgovine drogom.

Britanski parlament vodi istragu na osnovu izbornog zakona, koji nalaže da sve stranke prijave donacije primljene u roku od dvanaest mjeseci prije izbora. Ponovljeni izbori u Klaktonu koštaće poreske obveznike oko dvjesta trideset hiljada funti. Predsjednik britanskih liberal-demokrata (LibDems) Ed Dejvi poručio je reformistima da ih sami finansiraju. Iz Reform UK su mu uzvratili da bi to učinili, ali da im nije jasno po kojem izbornom zakonu bi to moglo biti dozvoljeno.

Jedan od vodećih britanskih statističara i predizbornih analitičara, ser Džon Kertis, ocjenjuje da ponovna kandidatura Faraža u Klaktonu, gdje je prije dvije godine osvojio 46 odsto glasova, „nije bez rizika“. Podsjetio je i na atmosferu poslije ponovljenih izbora u Mejkerfildu, gdje je kandidat za novog britanskog premijera Endi Barnam potukao reformiste na terenu na kojem su trijumfovali na lokalnim izborima u maju.

Predsjednica Konzervativne partije, Kemi Bejdenok, optužila je Faraža da „organizuje lažne izbore kako bi pobjegao od provjera“. Sa samita NATO-a u Ankari, odlazeći premijer Kir Starmer izjavio je da je riječ o „očajničkom pokušaju“ Faraža da se izvuče iz istrage, jer je „do guše u korupciji“. Naglasio je da je cilj politike da se poprave životi miliona ljudi, a ne da se stekne lična korist ili prikriju sumnjive donacije. - Mislim da će građani tačno ocijeniti o čemu je ovdje riječ - zaključio je Starmer.