Međunarodno humanitarno pravo temelj za ograničavanje brutalnosti ratovanja

Crveni krst Crne Gore organizovao je panel-diskusiju pod nazivom „Humanost iznad sukoba: principijelno humanitarno djelovanje u praksi primjene međunarodnog humanitarnog prava“, okupivši predstavnike akademske zajednice, državnih institucija i sistema odbrane kako bi otvorili dijalog o ulozi međunarodnog humanitarnog prava (MHP) u savremenim oružanim sukobima.

Kako je saopšteno, centralna tema panela bila je pitanje da li su norme međunarodnog humanitarnog prava i danas dovoljno snažne da ublaže ljudsku patnju u oružanim sukobima. Učesnici su saglasni da MHP predstavlja temelj za ograničavanje brutalnosti ratovanja, ali da ključni izazov nije sadržaj njegovih pravila, već njihova dosljedna primjena.

Generalna sekretarka Crvenog krsta Crne Gore, Jelena Dubak, istakla je da je jedan od najvećih izazova današnjice vraćanje povjerenja u međunarodno humanitarno pravo i njegovu primjenu. „Potrebno je raditi na humanizaciji društva. Živimo u vremenu kada imamo najviše informacija, ali istovremeno i najviše sumnjamo u međunarodno humanitarno pravo. Humanitarni prostor mora biti zaštićen i u vrijeme sukoba i u vrijeme mira“, poručila je Dubak.

Govoreći o položaju humanitarnih radnika, naglasila je da napadi na bolnice, humanitarno osoblje, volontere, civile i civilne objekte predstavljaju ozbiljno kršenje međunarodnog humanitarnog prava. „Mi kao radnici Crvenog krsta nijesmo i ne smijemo biti meta“, istakla je Dubak, dodajući da zaštita znaka Crvenog krsta predstavlja jedan od ključnih preduslova za zaštitu humanitarnog djelovanja.

Prof. dr Rodoljub Etinski ocijenio je da najveći izazov međunarodnog humanitarnog prava predstavlja problem nekažnjivosti. „Međunarodno krivično pravo predstavlja sankciju za međunarodno humanitarno pravo, ali zabrinjava sve veća rasprostranjenost nekažnjivosti za počinjene zločine“, istakao je Etinski. On je ukazao i na nove izazove koje donose sajber ratovanje, automatizacija, mehanizacija, vještačka inteligencija i mogućnost ratovanja u svemiru putem satelitskih sistema, naglašavajući da će međunarodno humanitarno pravo morati da odgovori i na ove oblike savremenog ratovanja kroz odgovarajuću regulativu i efikasne međunarodne pravosudne mehanizme.

Generalna direktorka za međunarodno-pravne poslove i predsjednica Komisije za humanitarno pravo Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore, Ivana Šikmanović, ocijenila je da je najveći izazov međunarodnog humanitarnog prava njegova praktična primjena. Kako je navela, razvoj tehnologije značajno je promijenio način vođenja oružanih sukoba, pri čemu se granica između vojnika i civila sve više briše. Posebno je upozorila da prijetnje međunarodnom humanitarnom pravu danas često dolaze iz političke sfere. „Ne smijemo dozvoliti da pravo jačega nadvlada vladavinu prava. Time se narušava kredibilitet organizacija koje štite civile i slabi značaj multilateralizma. Međunarodno humanitarno pravo mora biti revitalizovano“, poručila je Šikmanović.