Šavničani i Nikšićani traže zaštitu od eksproprijacije privatne imovine

Predstavnici nekoliko stotina porodica iz Šavnika i Nikšića kojima se, kako navode u saopštenju, privatna svojina ekspropriiše za nekoliko eura, a u interesu privatnih investitora, obratili su se poslanicima crnogorskog parlamenta, zahtijevajući da ne podrže usvajanje predloženog Nacrta zakona o dopunama zakona o obnovljivim izvorima energije kojim bi se 'legalizovalo' blanko uzimanje privatne svojine i uništavanje prirode, lokalnih zajednica i turističkih i poljoprivrednih resursa i potencijala, u slučajevima kada privatni investitor isplanira bilo koju lokaciju u državi za vjetro i solarne elektrane.

Obraćanje je adresirano svim poslanicima na čelu sa predsjednikom Skupštine, Andrijom Mandićem, predsjednicima i članovima Zakonodavnog odbora, Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, Odbora za evropske integracije, a dostavljeno je i Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori. Pismo potpisuje i Građanska inicijativa 'Spasimo Brezna'.

'Obraćamo vam se kao predstavnici nekoliko stotina crnogorskih porodica koje su već pogođene odlukom Vlade Crne Gore čiju zakonitost osporavamo pred Upravnim sudom, a kojom je proglašen navodni “javni interes” na našim privatnim parcelama, dok je krajnji korisnik tog postupka privatna kompanija Alcazar Energy Partners, sa sjedištem u Dubaiju. Tužbu smo podnijeli Upravnom sudu, ali ona sama po sebi nije zaustavila postupak. Vlasnici već dobijaju rješenja o eksproprijaciji: privatna imovina građana oduzima se ili opterećuje uz simboličnu naknadu, da bi se stavila u funkciju privatnog energetskog projekta Vjetropark Bijela i njegove priključne infrastrukture, uključujući pristupne dalekovode', navodi se u obraćanju.

Dodaju da bi predloženi zakon bio primijenjen i na, kako navode, uništavanje naseljenog, turističkog sela Brezna u čijem centru se planira gradnja međunarodnog energetskog čvorišta.

'Takođe, ova Vlada i državno energetsko preduzeće CGES namjeravaju da u centru naseljenog, turističkog mjesta u Pivi, Gornja Brezna, izgrade međunarodno energetsko čvorište i čvorište za OIE, uključujući gore navedeni projekat, bez saglasnosti lokalne zajednice, bez obavještavanja građana, bez javne rasprave sa mještanima, bez objavljene i potpune ESIA studije, bez kumulativne procjene uticaja trafostanice, brojnih dalekovoda i budućih OIE priključenja, bez ozbiljne geološko-geotehničke provjere terena, bez procjene uticaja na zdravlje, na ruralni turizam, privatnu imovinu, izvore, pašnjake, stoku, pčele, šume, pejzaž i svakodnevni život ljudi koji tamo žive.

Realizacija takvog projekta u centru Gornjih Brezana značila bi de facto raseljavanje jedinog mjesta u Pivi koje raste i razvija se – mjesta u koje se ljudi vraćaju, gdje se mladi naseljavaju, obnavljaju porodična imanja i započinju agro-turističke poslove, umjesto da napuštaju sjever. I u ovom slučaju preduzeli smo sve legitimne i zakonite radnje, uključujući žalbeni postupak pred Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) koja je odobrila kredit od 28 miliona eura na osnovu falsifikovane projektne dokumentacije. U dokumetaciji se tvrdi da u krugu od 2 km od lokacije projekta nema nijedne kuće niti poslovnog objekta iako ih ima preko 150', pojašnjavaju u obraćanju poslanicima.

Ovo, kako dodaju, nije teorijski rizik. Navode da se ovo već dešava u Crnoj Gori. Navode da se predloženo zakonsko rješenje pokušava plasirati kao 'usklađivanje sa EU zakonodavstvom' iz kojeg se, kako tvrde, uzimaju najopsanija i najrigidnija rješenja po javni interes, ali se ne ugrađuje nijedan zaštitni mehanizam koje nalaže to isto zakonodavstvo.

'Molimo vas da prije glasanja pažljivo pročitate analizu neusklađenosti Predloga zakona sa suštinom Direktive RED III. Vlada se poziva na evropsko usklađivanje, ali je u Predlog zakona unijela samo mehanizme ubrzanja, navodnog 'preovlađujućeg javnog interesa' i skraćenih procedura, dok nijesu ugrađene ključne zaštite koje RED III upravo predviđa: prethodna strateška procjena uticaja, stvarno učešće pogođene javnosti, izbjegavanje osjetljivih područja, kumulativna procjena uticaja, zaštita prirode, lokalnih zajednica, privatne imovine i prostora od posebnog ekonomskog i turističkog značaja.

Pojašnjavaju da je RED III, sa kojom se vrši navodno usklađivanje, evropska direktiva kojom se ubrzava razvoj obnovljivih izvora energije: solarnih elektrana, vjetroelektrana, prateće mreže i skladištaenergije. Međutim, kako dodaju, RED III nije dozvola da se procedure zaštite građana i prirode preskoče.
'Njena suština je drugačija: države prvo moraju pažljivo mapirati pogodna područja, sprovesti stratešku procjenu uticaja, uključiti pogođenu javnost, izbjegavati osjetljiva i zaštićena područja i propisati mjere ublažavanja. Tek u tako prethodno provjerenim zonama dozvole se mogu izdavati brže. Dakle, RED III ne znači: “ubrzajte po svaku cijenu”. RED III znači: “planirajte bolje, zaštitite javni interes unaprijed, pa onda ubrzajte projekte u zaista pogodnim zonama”.

Navode da crnogorski Predlog zakona radi suprotno: preuzima ubrzanje, ali ne ugrađuje jasne zaštitne mehanizme.

'Zato vas upozoravamo da bi Predlog zakona o dopunama Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, ukoliko bude usvojen u sadašnjoj formi, mogao dodatno proširiti i formalizovati upravo takav model: da se opšti energetski ciljevi države koriste kao pravni osnov da privatni investitori, kroz institut “prevladavajućeg javnog interesa”, dobiju ubrzane procedure, prioritet u dozvolama i faktičku mogućnost zadiranja u privatnu imovinu, prostor, prirodu i ruralne zajednice.

Opšti energetski cilj države ne može se automatski pretvoriti u pravo privatnog investitora da oduzme imovinu građana i koristi je za sticanje profita. To nije 'javni interes'.

Predlog zakona o dopunama Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, EPA 1032 XXVIII se nalazi u skupštinskoj proceduri.Ukoliko se usvoji u sadašnjoj formi, otvara ozbiljan rizik nezakonitog i neustavnog zadiranja u pravo svojine, pravnu sigurnost, pravo na zdravu životnu sredinu, pravo javnosti da učestvuje u odlučivanju i zaštitu ruralnih zajednica. Zbog ozbiljnosti posljedica, o ovom zakonskom rješenju obavijestili smo i relevantne međunarodne adrese, jer zakon u ovoj formi ne smije postati dio pravnog sistema Crne Gore bez jasnih zaštitnih mehanizama', navodi se u pismu poslanicima.

Od njih se traži da prije glasanja pažljivo pročitaju detaljnu analizu neusklađenosti Predloga zakona sa suštinom Direktive RED III, kao i da ne glasaju za ovaj zakon dok se amandmanima ne ugrade zaštitni mehanizmi koji sprečavaju zloupotrebu obnovljivih izvora energije za privatne visokoprofitne projekte, eksproprijaciju, industrijsku prenamjenu sela i zaobilaženje procedura zaštite životne sredine.

'Bez obzira da li predstavljate vlast ili opoziciju, od nas građana dobili ste mandat da štitite javni interes, Ustav i prava crnogorskih građana. Molimo vas da to i uradite u konkretnom slučaju. Nakon ovog obraćanja, nijedan poslanik ne može reći da – nije obaviješten o posljedicama.

Danas smo ugroženi mi, naša djeca, naša imovina, naše zdravlje i naša budućnost. Sjutra bilo ko od vas, vaša djeca i vaša imovina.

Crna Gora mora postati država vladavine prava, zakona koji štite njene građane i javni interes, i institucija koje te zakone neselektivno sprovode.

Na kraju dopisa precira se šta amandmanski mora ući u zakonski tekst:

1. Izričita odredba da se nijedno područje ubrzanog razvoja OIE ne može odrediti bez prethodno sprovedene strateške procjene uticaja na životnu sredinu.
   2. Obavezno direktno obavještavanje lokalnih zajednica, vlasnika i korisnika zemljišta o planiranim projektima.