Marković 'progledao' iz opozicije: Sada vidi da Brisel nameće dogovore

Duško Marković, nekadašnji premijer Crne Gore i bivši visoki funkcioner DPS-a, izgleda da je tek nakon odlaska sa vlasti stekao političku 'dalekovidost'. Ono što nije primjećivao dok je godina predvodio Vladu i bio jedan od najbližih saradnika Mila Đukanovića, danas javno saopštava – da Evropska unija nameće političke dogovore u Crnoj Gori.

Lider Stranke evropskog progresa ocijenio je da je sporazum parlamentarne većine i opozicije dobar, ali da ne predstavlja rezultat kompromisa domaćih političkih aktera, već da je, kako tvrdi, 'nametnut od Evropske unije'. Ostaće, međutim, pitanje zašto Marković ovakvu ocjenu nije iznosio u vrijeme kada je upravo on bio na čelu izvršne vlasti, a Crna Gora prolazila kroz brojne političke procese pod snažnim uticajem međunarodne zajednice.

Tada se, bar javno, nije moglo čuti da Brisel 'nameće' rješenja, niti da je to problem za suverenitet države. Marković je u emisiji 'Boje jutra' kazao da se nada da će dijalog i usvajanje ustavnih promjena predstavljati snažan podsticaj evropskom putu Crne Gore, ali je izrazio sumnju da će dogovor biti sproveden bez nadzora međunarodnog faktora.

Posebno je ocijenio da nije dobro što su izmjene Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Zakona o unutrašnjim poslovima morale biti uslovljene i praktično nametnute kroz ovaj politički dogovor, umjesto da su, kako smatra, bile donesene ranije.

Podsjetimo, predstavnici parlamentarne većine i opozicije postigli su dogovor uz posredovanje Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. Sporazum, između ostalog, predviđa formiranje radne grupe koja će pratiti primjenu zakona o ANB-u i policiji, kao i intenziviranje procesa izbora dvoje sudija Ustavnog suda.

Prema dogovorenim izmjenama, Komisiju za provjeru bezbjednosnih smetnji u policiji više neće imenovati isključivo ministar unutrašnjih poslova, već Vlada, uz mišljenje skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, dok će u njenom sastavu biti i predstavnik na prijedlog glavnog specijalnog tužioca. Istovremeno, direktor ANB-a ubuduće će za pojedine mjere nadzora morati da pribavi odobrenje predsjednika Vrhovnog suda.

Iako Marković sada upozorava na ulogu Brisela u kreiranju političkih rješenja u Crnoj Gori, mnogi će se zapitati da li je riječ o naknadnom političkom prosvjetljenju ili o stavovima koji su postali prihvatljivi tek onda kada više nije dio vlasti koju je godinama predstavljao. Upravo zato njegova kritika danas zvuči kao priznanje nečega što je javnost godinama ukazivala – da se ključni politički procesi u Crnoj Gori često nisu odvijali bez snažnog uticaja međunarodnih centara moći.