Satler: Svako glasanje o reformama je mini-referendum o EU

Svako od predstojećih skupštinskih glasanja o ključnim reformama u oblasti vladavine prava i imenovanjima od značaja za evropski put Crne Gore, za koja je potrebna kvalifikovana većina, u suštini predstavlja svojevrsni mini-referendum o pristupanju Evropskoj uniji, poručio je ambasador EU u Podgorici Johan Satler.

On je u intervjuu “Vijestima”, govoreći o izmjenama Ustava, o kojima bi prvo glasanje trebalo da bude sjutra, rekao da je uvjeren da će nacionalni interes i zajednička ambicija da se građanima Crne Gore obezbijedi evropski kvalitet života prevagnuti, te da će pronaći kompromis potreban da država napravi odlučujući iskorak na svom evropskom putu.

Ocijenio je da odgovornost za te odluke dijele svi politički akteri. “Zato će ostvarenje istorijske prilike da Crna Gora postane članica EU ili biti zajednički uspjeh, ili niko neće imati prilike da se bilo čime pohvali”, istakao je.

Crna Gora treba da usvoji set izmjena najvišeg pravnog akta koje se odnose na jačanje nezavisnosti pravosuđa, na to da se ukine imunitet članovima Vlade za krivična djela protiv službene dužnosti, te na pitanje nezavisnosti Centralne banke. Izmjene Ustava važne su za zatvaranje jednog od ključnih poglavlja u procesu evropskih integracija – Poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava).

Ako se taj posao ne završi ubrzo, to bi moglo značajno da ugrozi plan Vlade da sva poglavlja zatvori do kraja godine, kako bi Crna Gora postala članica EU 2028.

U srijedu ste pozvali “sve proevropske političke snage” da prije ljetnje pauze u radu parlamenta obezbijede dvotrećinsku većinu za izmjene Ustava (povezane s EU integracijama), izbor nedostajućih sudija Ustavnog suda i članova Sudskog savjeta, te usvajanje “preostalog izbornog zakonodavstva”.

U Skupštini je dan kasnije počela rasprava o promjenama Ustava, ali većine potrebne za to nema na vidiku.

Crna Gora je raznoliko i pluralističko društvo, i njen Ustav odražava tu stvarnost. Za najvažnije odluke potrebna je dvotrećinska većina, upravo kako bi se obezbijedio širok konsenzus o pitanjima koja se tiču funkcionisanja, nezavisnosti i integriteta ključnih demokratskih institucija države, uključujući pravosuđe.

Kroz istoriju Crne Gore, neke od najvažnijih odluka za opstanak i dobrobit naroda donosile su se na guvnu – mjestu gdje su se okupljali plemenski prvaci i predstavnici zajednica kako bi zajednički raspravljali i odlučivali. Danas je Crnoj Gori ponovo potreban taj isti duh – ne u formi, već u suštini.

Skupština treba da postane “savremeno guvno”, mjesto na kojem politički lideri zajedno donose istorijske odluke koje su državi potrebne.

To je moguće ostvariti samo ako vlast i opozicija djeluju zajedno u nacionalnom interesu, čak i kada među njima postoje značajne političke razlike. Obje strane dijele odgovornost za evropsku budućnost Crne Gore i dobrobit njenih građana. Ne postoji alternativa dogovoru; prilika je tu, ali neće trajati zauvijek.

Kako gledate na to što dio opozicije predvođen DPS-om pitanje obezbjeđivanja dvotrećinske većine za procese važne za put države u EU uslovljava podrškom njihovoj platformi kojom se, između ostalog, traži revizija spornih bezbjednosnih zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u?

Svjesni smo primjedbi koje su opozicija i organizacije civilnog društva iznijele u vezi sa dva zakona iz oblasti bezbjednosti. Evropska komisija je takođe zaključila da ti zakoni još nijesu u potpunosti usklađeni sa standardima EU, a nadležni organi su se obavezali da će unijeti potrebne izmjene kako bi se obezbijedila puna usklađenost.

Pozdravljam dijalog koji je u toku o ovom pitanju i ohrabrio sam obje strane da pronađu obostrano prihvatljivo rješenje koje će biti u potpunosti usklađeno sa pravom i standardima Evropske unije.

Kakve god razlike postojale među proevropskim akterima u Crnoj Gori, ma koliko bile duboke ili opravdane, one su daleko manje od razlika između onih koji su posvećeni evropskoj budućnosti Crne Gore i spoljnih aktera koji bi radije vidjeli usporavanje ili neuspjeh Crne Gore na njenom evropskom putu.

Šta će, konkretno, biti posljedice ako izmjene Ustava i nedostajuće sudije Ustavnog suda ne budu izglasani do kraja ljetnje pauze u radu Skupštine? Djeluje li Vam da ni vlast ni opozicija ne shvataju važnost trenutka u kom se Crna Gora nalazi?

Nema te dobre volje, niti podrške Evropske unije i njenih država članica, koja će zamijeniti one političke odluke koje može donijeti jedino sama Crna Gora. Kroz intenzivne kontakte koje imam sa svim relevantnim političkim akterima, znam da i vlast i opozicija u potpunosti razumiju koliki je značaj trenutka i kakvu odgovornost nose.

Ko će biti odgovoran ako se proces vezan za izmjene Ustava ne realizuje – vlast, opozicija ili i jedni i drugi? U Crnoj Gori se najvažnije odluke koje određuju osnovna prava građana i pravac razvoja države mogu donositi samo kroz širok politički konsenzus. Zato odgovornost za te odluke dijele svi politički akteri.

U svom obraćanju od srijede pozvali ste i na usvajanje “preostalog izbornog zakonodavstva”. Na izmjene kojih izbornih propisa ste mislili i kako očekujete da se to desi ako skupštinski Odbor za izbornu reformu ne postoji duže od pola godine?

Pod “preostalim izbornim zakonodavstvom” mislim na paket izbornih reformi koje se Crna Gora obavezala da sprovede u skladu sa evropskim standardima i dugogodišnjim međunarodnim preporukama, uključujući preporuke OEBS/ODIHR-a. Te reforme su od ključnog značaja za dalje jačanje integriteta, transparentnosti i povjerenja javnosti u izborni proces.

One treba da budu praćene i blagovremenim imenovanjem predsjednika i članova Centralne izborne komisije, koja ima ključnu ulogu u pripremi i sprovođenju izbora 2027. godine. Proces reformi se već predugo odlaže. Politički sagovornici uvjerili su me da ključno pitanje nije postojanje posebnog skupštinskog odbora, već politička volja da se ove reforme sprovedu.

Crna Gora je u pregovorima sa EU zatvorila 16 od 33 pregovaračka poglavlja, a kroz desetak dana “precrtaće” još neka.