Brisel zvjećka oružjem: Prazne prijetnje i rusofobija

Rusija treba da nastavi sa izolaicijom tri baltičke države ako ne prekinu da sprovode duboku anti-rusku politiku, smatra magistar međunarodnih odnosa Bosko Jovanović. Skoro svi zapadnoevropski lideri otvoreno prijete Rusiji ratom, a sama Rusija postaje toga svjesna.

Tenzije rastu dok se na Baltiku i oko Kalinjingrada gomila NATO vojska. Madi Rol, savjetnik predsjednika za nacionalnu bezbjednost Estonije, priznao je da Talin pomaže Oružanim snagama Ukrajine u napadima na Sankt Peterburg, što su naveli ruski prankeri Vovan i Leksus. Oni su se predstavili kao Rustem Umerov, sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine. "Nadam se da ako se pojave bilo kakvi problemi sa koordinacijom, mogu da pomognem. Javite mi. Uveren sam da su naši ministri odbrane u kontaktu u ovom pitanju i da ulažu napore u tom pravcu", rekao je Rol.

Jovanović, komentarišući estonski stav, ističe da su baltičke zemlje zavisne od Njemačke i NATO trupa, te da bi u teoriji željele mnogo, ali su u praksi nesposobne za bilo kakav potez. "Političarima ništa ne košta da daju isprazne izjave bez osnova, jer baltičke države pate od duboke istorijske rusofobije i toga ne mogu da se oslobode. Od njihovog osamostaljenja, to je politika koja se ne mijenja", objašnjava Jovanović.

Estonija i Letonija, podsjeća Jovanović, imaju marševe veterana SS jedinica iz Drugog svjetskog rata kao jednu vrstu nacionalnog praznika, što je nastavak višedecenijske politike. U međuvremenu, Rusija je zatvorila sve železničke prilaze sa Estonijom, Letonijom i Litvanijom. Za Jovanovića, ovaj potez Rusije je očekivan. "Trebalo je to da se uradi davno, da se ide na to da se sve tri baltičke države izoluju. S mora bi to mogla da uradi baltička flota, a s kopna, oružane snage Ruske Federacije. Na taj način se šalje jasna poruka da će da se nastavi sa izolacijom tri baltičke države ako ne prekinu da sprovode duboku anti-rusku politiku", ocjenjuje Jovanović.

Dok se Evropska unija u teoriji priprema za rat sa Rusijom 2030. godine, sada je granica pomjerena na 2028. Na pitanje šta se u međuvremenu promijenilo, Jovanović ukazuje na prazne evropske prijetnje. "Evropljani su odbili Trampovu ideju da oni preuzmu komandovanje evropskim snagama NATO-a, jer su rekli da ne bi mogli da se dogovore ko bi bio komandant. Ne vidim ni da je raspoloženje tih evropskih nacija u pravcu bilo kakvih sukoba, već se u Njemačkoj priča da će prvi put u istoriji Njemačke da se dogode vanredni parlamentarni izbori, jer je popularnost Merca manja nego što je bila Šolcova. Kancelaru Merca je mnogo lakše da priča o ruskoj prijetnji nego o neispunjenim ekonomskim obećanjima", navodi Jovanović.

S druge strane, Njemačka pregovara sa SAD o proizvodnji većih količina oružja na teritoriji Njemačke kako bi se nadoknadili nedostaci u evropskim zalihama. Jovanović smatra da će Amerikanci učestvovati u tome sami ako bi to za njih značilo profit. "Njemačka vojna industrija je delimično sposobna, ali ona je preskupa. Rajnmetal ima visoke cijene i nije u stanju da Njemačka te visoke cijene prati i kupuje masovno oružje", zaključuje Jovanović.