Plenković i Milanović u sukobu oko učešća HV na vojnoj paradi u Parizu

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović i predsjednik Vlade Andrej Plenković ponovo su ušli u otvoreni političko-pravni spor oko nadležnosti nad Hrvatskom vojskom i učešća njenih pripadnika na vojnoj paradi u Parizu 14. jula 2026. godine, pri čemu se sporna tačka svodi na to ko ima konačnu zapovjednu i pravnu ovlast u slučaju neslaganja između predsjednika kao vrhovnog zapovjednika i ministra odbrane.

Sukob je eskalirao nakon što je Milanović u dopisu i javnim istupima iz Slunja poručio da je izdao zapovijest kojom se protivi odlasku dijela pripadnika Hrvatske vojske na pariškom događaju, tvrdeći da je riječ o pitanju zapovijedanja i ustavne hijerarhije u kojoj, kako je naglasio, „konačnu riječ ima predsjednik Republike kao vrhovni zapovjednik“.

Milanović je pritom kritikovao Vladu i Ministarstvo odbrane, navodeći da se zapovijedanje vojskom „pretvara u upravni postupak“ te da se time, prema njegovim riječima, „obesmišljava“ ustavna uloga predsjednika. U svojoj izjavi Milanović je dodatno obrazlagao da vojni zapovjedni lanac u slučaju dvojbe vodi prema najvišem vojnom i ustavnom autoritetu, odnosno predsjedniku Republike, te je tvrdio da se izuzetci od izvršavanja zapovijesti mogu odnositi isključivo na nezakonite naredbe koje bi uključivale krivična djela ili kršenje međunarodnog humanitarnog prava.

Odlazak na vojnu paradu u Parizu, prema njegovoj ocjeni, ne spada u takve situacije, nego u oblast zapovijedanja i političko-vojnih odluka. Istovremeno je Plenković u službenom odgovoru odbacio predsjednikove tvrdnje, navodeći da ministar odbrane ima jasnu zakonsku ovlast da donese odluku o učešću Hrvatske vojske u protokolarno-ceremonijalnim aktivnostima u inostranstvu, pozivajući se na član 69 Zakona o odbrani.

Prema toj interpretaciji, odluku o učešću dvadesetak pripadnika Počasno-zaštitne bojne donio je ministar odbrane Ivan Anušić, a zapovijest je proslijeđena načelniku Glavnog štaba Tihomiru Kundidu na sprovođenje. Plenković je u dopisu takođe odbacio tvrdnje o pritiscima na vojni vrh te ocijenio da su predsjednikova pravna tumačenja neutemeljena, poručivši kako ne postoji zakonsko uporište za „zapovijest“ kojom bi predsjednik zabranio učešće na takvom događaju.

Vlada, kako se navodi, smatra da je riječ o protokolarnoj aktivnosti u okviru međunarodne vojne saradnje, posebno u kontekstu članstva u Evropskoj uniji i NATO-u, te podsjeća na ranije učešće Francuske u vojnim događajima u Hrvatskoj. Spor dodatno dobija političku dimenziju jer ga predsjednik povezuje i s tzv. „koalicijom voljnih“, tvrdeći da odlazak na paradu nije neutralna ceremonija nego dio šire političko-vojne inicijative u kojoj Hrvatska, prema njegovim riječima, ne učestvuje.

Takođe je naveo ranije diplomatske poteze Francuske, uključujući učešće na hrvatskoj vojnoj paradi i prodaju borbenih aviona Srbiji, kao razloge koji, prema njegovoj ocjeni, utiču na politički kontekst odluke. S druge strane, Vlada odbacuje takvo tumačenje i tvrdi da se radi isključivo o protokolarnoj odluci unutar zakonskih okvira, a ne o spoljnopolitičkom svrstavanja.

Time je još jednom otvoreno pitanje ustavne podjele nadležnosti između predsjednika Republike kao vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga i Vlade koja, preko ministra odbrane, upravlja dijelom operativnih i administrativnih odluka u vojsci. U ovom slučaju, sukob se konkretno prelama na odluci o učešću hrvatskih vojnika na stranoj vojnoj paradi, a obje strane ostaju pri svojim tumačenjima, bez naznaka skorog kompromisa ili sastanka. Ukoliko Milanović ne promijeni odluku, Hrvatska bi mogla biti jedina članica Evropske unije čiji pripadnici vojske neće učestvovati na svečanosti u Parizu.