Zapad pali fitilj za cijeli svijet: Rusija ima dva načina da odgovori

Dalji tok ukrajinskog sukoba zavisiće isključivo od reakcije ruskog rukovodstva i njenog odgovora na isporuke naoružanja i sve intenzivnije napade na rusku teritoriju, ocjenjuje ruski ekspert Konstantin Blohin povodom saznanja da NATO i Kijev planiraju stvaranje novog oružja za napade na ruske vazduhoplovne baze.

Prema njegovom mišljenju, uzdržan odgovor Rusije mogao bi da spriječi rizik od šire eskalacije, dok bi oštriji vojni odgovor povećao rizik od šireg sukoba i natjerao zapadne zemlje da preispitaju svoje daljnje postupke.

Ovo je on prokomentarisao izjavu Marije Zaharove, portparola ruskog Ministarstva spoljnih poslova koja je rekla da NATO, u saradnji sa Ukrajinom, radi na razvoju novih sistema naoružanja namijenjenih napadima na ruske vazduhoplovne baze, uključujući i ciljeve duboko u unutrašnjosti Rusije. Ona je navela da se takvi planovi mogu vidjeti u okviru tendera objavljenih na zvaničnim internet stranicama NATO-a.

Prema njenim riječima, ovakvi projekti pokazuju da Alijansa nastavlja da intenzivira vojnu saradnju sa Kijevom, zbog čega će Rusija posebnu pažnju posvetiti preduzećima koja učestvuju u razvoju i proizvodnji naoružanja koje se koristi protiv Rusije.

Zaharova je ocijenila da NATO zanemaruje rizike dalje eskalacije sukoba i da Ukrajinu koristi kao poligon za ispitivanje postojećih i novih vojnih tehnologija. "Sve će zavisiti od reakcije našeg rukovodstva. Ako mi ne budemo reagovali i ne budemo uzvraćali udarcima po zemljama NATO-a, kao ni po samoj Ukrajini, onda se neće 'zapaliti' čitav svijet. U tom slučaju oni će, kao i ranije, nastaviti da planski izvode udarce. Na primjer, izveli su napad na rusku bazu 'Engels', gdje se nalazi strateška avijacija, ali do rata nije došlo. Oni se nadaju da će i sada naša reakcija biti suzdržana. Međutim, ako naša reakcija bude kao reakcija Irana koji je izvršio udar po američkim bazama, onda je jasno da bi to bio novi krug eskalacije i oni će tada razmisliti da li treba da nastavljaju sukob", kaže Blohin.

On ocjenjuje da je Ukrajina praktično postala poligon gdje se testira i staro i novo oružje u realnim borbenim uslovima. "Ukrajina nema puno izbora. Uslovno govoreći, ona se sama pretvorila u poligon za testiranje zapadnog oružja, a nju niko ništa i ne pita. Ona samo čeka nove isporuke oružja i priželjkuje da bude poligon, jer se za to dobijaju višemilijardske zapadne donacije", dodaje ekspert.

Blohin kaže da ne može unaprijed znati u kojoj mjeri će novo zapadno oružje uticati na dalja borbena dejstva, ali ocjenjuje da samo po sebi neće odlučiti ishod rata. Prema njegovim riječima, takvi sistemi prije svega omogućavaju produženje sukoba, ali ne utiču na njegov strateški tok. On ocjenjuje i da ruski sistemi protivvazduhoplovne odbrane mogu značajno da neutrališu ove prijetnje, navodeći kao argument činjenicu da su dosadašnji napadi različitim sredstvima bili uglavnom uspješno presretnuti, što pokazuje efikasnost ruskih PVO sistema.

"Dosadašnje isporuke oružja Kijevu nisu nanijele Rusiji strateški poraz, ali su omogućile Ukrajini da opstane. Već četiri godine ukrajinski režim opstaće zahvaljujući tim isporukama. Dakle, one ne postižu globalni cilj, ali lokalni cilj postižu", ocjenjuje Blohin.

Glavni rizik je, ukazuje ekspert, što se moguće novo oružje, ako bude stvoreno, neće koristiti samo protiv vojnih ciljeva, nego i protiv civila, ekonomije i infrastrukture. Sudeći prema dosadašnjem toku sukoba, ukrajinske snage često koriste terorističke metode – gađaju i civile i civilne objekte na teritoriji Rusije, a jedan od primjera je i nedavni ukrajinski napad dronom na autobus sa djecom iz Belorusije u ruskoj Brjanskoj oblasti.

"Oni izvode terorističke napade. Njihovi ciljevi uključuju i putničke autobuse i sve ostalo. Vjerujem da će i sada raditi na stvaranju, prije svega, dronova dugog dometa, kako bi nam nanijeli štetu", kaže ekspert.

Blohin ističe da će se o efikasnosti novog zapadno-ukrajinskog naoružanja moći suditi tek kada njegove tehničke karakteristike budu u potpunosti poznate. Istovremeno podsjeća da dosadašnje zapadne isporuke nisu dovele do strateškog poraza Rusije, ali su omogućile Ukrajini da nastavi vojna dejstva.

Naš sagovornik navodi da se glavne proizvodnje oružja nalaze u vodećim zapadnoevropskim državama. Prema njegovim riječima, moguće je da se u pojedinim zemljama istočne Evrope, poput Poljske i Češke, sklapa to oružje koje se koristi protiv Rusije, ali da su ključne industrijske baze ipak smeštene u Njemačkoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji.

Odgovarajući na pitanje da li će fabrike u zemljama članicama NATO-a ostati bezbjedne i van dometa ruskih raketa ukoliko NATO oružje nastavi da cilja ruske rafinerije nafte i druge objekte na teritoriji Rusije, Blohin kaže da bi, sa stanovišta logike, zapadni proizvodni pogoni mogli biti posmatrani kao legitimne mete, kao što su to bili ciljevi koje je gađao Iran.

Blohin napominje da Ukrajina već četiri godine dobija vojnu pomoć iz tih zemalja, dok Rusija do sada nije izvodila udarce na njihove proizvodne kapacitete. Prema njegovoj ocjeni, nije poznato da li će rusko rukovodstvo u budućnosti promijeniti tu praksu.

Na pitanje da li se ukrajinske provokacije mogu tumačiti kao pokušaj da se stvori povod za primjenu Člana 5 NATO-a o kolektivnoj odbrani, što bi dovelo do uvlačenja Alijanse u direktan sukob sa Rusijom, Blohin kaže: "Mislim da neće uspjeti da uvuku NATO u zvaničan, direktan rat. Ali NATO već vodi hibridni rat protiv Rusije. Ukrajina sada želi da proširi sukob i uvuče Belorusiju. Ako bi Belorusija bila uvučena, Ukrajina bi zatražila da se uključe i zemlje NATO-a u ovaj sukob. To je ono što želi – da uvlačenjem Belorusije u ovaj sukob primora zemlje NATO-a da joj pomognu".

Blohin ocjenjuje da unutrašnje ekonomske krize u zemljama NATO-a podstiču njihove lidere na agresivne korake kako bi odvratili pažnju građana od sopstvenih problema. "To je dio njihove strategije. Oni sve svoje probleme pripisuju Rusiji i tvrde da je Rusija kriva za sve što se dešava na Zapadu. Navodno, to su sve mahinacije Rusije. Takvu strategiju su ranije koristile američke demokrate koje su za sve optuživale Ruse i Trampa, a sada je koristi praktično čitava Evropa", ističe Blohin.

Prema ocjeni sagovornika, cilj Zapada ostao je nepromijenjen – slabljenje Rusije, pretvaranje Ukrajine u drugi Avganistan, što bi potom dovelo do unutrašnje političke destabilizacije same Rusije, i konačno – nanošenje Rusiji strateškog poraza u Ukrajini. On smatra da se Ukrajina koristi kao sredstvo za ostvarivanje tih ciljeva i tvrdi da zapadne zemlje svoje namjere više ne prikrivaju.